U Požegi je 4. siječnja, u 79. godini života umrla Eleonora Geber, ravnateljica „zlatnog doba“ požeškog muzeja i članica Upravnog vijeća Gradskog muzeja Požega u dva mandata. Nasljedivši dugogodišnjeg predanog ravnatelja Muzeja Požeške kotline Josipa Langhamnera 1975. godine, Eleonora je naslijedila niz zatečenih problema, od zastarjelog postava, kroničnog manjka stručnih djelatnika, prostora za čuvaonice, urede i prezentaciju umjetničkih slika, do potrebe za cjelovitom i temeljitom adaptacijom čitave zgrade muzeja.

U Gradskom muzeju Požega 17. prosinca predstavljena je publikacija „Pozdrav iz Požege“ koja je svojevrsna fotomonografija, ali i vodič kroz Zbirku razglednica požeškog Muzeja. Publikaciju koja izišla u nakladi Gradskog muzeja Požega pored autorice Lidije Španiček, muzejske savjetnice predstavila je još Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca te Grgur-Marko Ivanković, voditelj Zbirke razglednica u Muzeju Slavonije. Grafičko oblikovanje napravio je Boris Knez.

Proučavanjem razglednica upoznajemo dijelove grada, saznajemo tko su bili njihovi nakladnici i fotografi, prepoznejmo značenje osobe korz njihovu korespodenciju, upoznajemo Požežane koji su bili dio motiva razglednica i čitamo zanimljive pisane sadržaje pošiljatelja – kazala je autorica Lidija Španiček.

Na ovom zanimljivom izdanju koje je izišlo u povodu 250. obljetnica proglašenja Požege slobodnim kraljevskim gradom zahvalio se gradonačelnik Vedran Neferović. Maja Žebčević Matić zahvalila se Gradu Požegi, Zlatarsko-trgovačkoj radnji „Drago“ i tvrtki Eco energy iz Slavonskog Broda za financijsku potporu tiskanja publikacije "Pozdrav iz Požege“ koja se može nabaviti u Gradskom muzeju po cijeni od 80,00 kuna. Prije predstavljanja ove knjige u Muzeju je predstavljen i zanimljiv program pod nazivom „Zaustavljeno vrijeme“, priča o razglednicama, autora Gorana Đurđevića i Karla Mačeka.

U kalendaru za 2016. godinu predstavljeno je 12 poznatih i manje poznatih Požežana, ali kroz njihove bračne partnere, odnosno ljubavi, ostavljajući svima da zaključe kako se vremena možda mijenjaju, ali međuljudski odnosi uglavnom ostaju.

Gradski muzej Požega nastojao je ohrabriti sve nas zajedno kroz njihove primjere da i najidealnije ljubavi imaju svojih teških i kriznih trenutaka, odnosno da mi danas u svojim ljubavnim jadima nismo sami.

Naravno u želji da afirmiramo i baštinski duh Grada Požege, muzej je parove vezao uz razglednice iz njihova vremena, odnosno mjesta koja se uz njih vežu.

Uz ljubavne jede Dragutina Lermana, Julija Kempfa, Josipa EugenaTomića, Franju Cirakija, čiča Ivu Čakalića, Zlatu Kolarić Kišur, Janka Jurkovića, Miroslava Kraljevića, ostavljen je prostora i za nekoliko požeških legendi, kao onu o okorjelom neženji trgovcu Luki Ilijaševiću koji je rekao da će se oženiti tek kada padne zvonik tadašnje crkve svete Terezije, što se i dogodilo 1926. uslijed orkanskog nevremena. Da se nije pametno ni u šta zaklinjati naš je požeški neženja zaključio oženivši se samo mjesec da poslije nemilog događaja.

Kalendar je stolnog formata s 12 listova, preglednim kalendarijem i se može se nabaviti u muzeju za 20,00 kuna.
Izdavač: Gradski muzej Požega
12 stranica, 18x21 cm
pregledan kalendarij
24 fotografija portreta poznatih Požežana i razglednica grada Požege
Cijena 20 kuna

Razglednica je kao predmet sakupljanja višestruko zanimljiva muzejima, arhivima knjižnicama i privatnim kolekcionarima. U njoj prepoznajemo umjetničku i kulturno-povijesnu vrijednost dostupnu širokoj javnosti, ali i značajan dokument u povijesnoj i konzervatorskoj struci. Razglednica se kao izvrstan edukativni materijal u školskoj nastavi pokazala već početkom 20. stoljeća, često je i tema izložbi poput one požeškog muzeja „Požega u Zlatno doba razglednica“ 2009. godine.

Siročad u Hrvatskoj potkraj XIX. i početkom XX. stoljeća

Hlapić i Gita najpoznatija su siročad hrvatske dječje književnosti. Njihovi likovi itekako su imali uporište u stvarnom životu, posebice potkraj XIX. i početkom XX. stoljeća u Hrvatskoj. Izložba KAO HLAPIĆ I GITA – siročad u Hrvatskoj potkraj XIX. i početkom XX. stoljeća Hrvatskog školskog muzeja pokušat će osvijetliti pedagoški i socijalni kontekst vremena na prijelomu stoljeća. Pojam siročad shvaćen je kao socijalna kategorija i ne odnosi se nužno samo na djecu bez jednog ili oba roditelja, nego općenito na siromašnu te zanemarenu i zapuštenu djecu, lišenu potrebne roditeljske skrbi i dostojna djetinjstva, koja su za razliku od književnih junaka često bila na pragu “moralnoga brodoloma” i na gotovo sigurnu putu da postanu “zločinačka mladež”. Učitelji su se svakodnevno u svome radu susretali s takvom djecom, prepušteni vlastitom pedagoškom umijeću i vlastitoj socijalnoj osjetljivosti. Stoga će se upravo učitelji naći među vrijednim aktivistima dobrotvornih društava tijekom druge polovine 19. stoljeća i među pionirima socijalnoga rada i organizirane skrbi za ugroženu djecu u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća. Naći će se također kao mentori i dobročinitelji u mnogim dječjim pripovijetkama i romanima o siročadi.

Izložba KAO HLAPIĆ I GITA u ove blagdanske dane želi nam ukazati na ovu problematiku u prošlosti, ali i u našem današnjem vremenu te nas potaknuti da i sami nešto konkretno učinimo kako bi ovaj problem bio što manji. Upravo zato ova izložba osim razgledanja i radionica za djecu svima nama nudi mogućnost da konkretno pomognemoo novčanim prilogom međunarodni pokret Marijini obroci čija je vizija da se svakom školarcu u siromašnim zemljama Afrike, Azije i Latinske Amerike osigura barem jedan svakodnevni obrok u školi. U projektu Marijini obroci može se sudjelovati i kupujći ono što će naša djeca, ali i korisnici Doma za starije i nemoćne napraviti na radionicama tijekom izložbe.

Osim hrane jedna od najpoželjnijih stvari siromašne djece bile su igračke. I upravo zato u suradnji s požeškim Povijesnim društvom uključili smo se u projekt „Skriveno djetinjstvo“ tražeći najstarije igračke. Dio njih bit će izloženo na ovoj izložbi.

Mnogo je razloga da posjteite našu izložbu, a jedan od najvećih je svakako da i sami učinite nečije djetinjstvo makar malo sretnijim i radosnijim.

U prostorijama izložbene dvorane Gradskog muzeja Požega, u organizaciji Zavičajnog muzeja Stjepan Gruber iz Županje i Gradskog muzeja Požega 27. listopada 2015. godine održane su dvije etnološke radionice “Umijeće šaranja tikvica”. Kreativna radionica oslikavanja tikvica bazira se na tradicijskoj baštini Slavonije šaranja tikvica koje se vodi kao zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.

U čast 170 godina Gradske knjižnice i čitaonice Požega u Gradskom muzeju Požega otvorena je 15. listopada izložba pod nazivom “Koja doobra knjiga”. -Ovo je najveći kulturni događaj ove godine. Izložba ima i dodatnu vrijednost jer je okupila tri kulturne institucije grada: knjižnicu, muzej i kazalište koje su radile na ovoj izložbi – istaknula je Maja Žebčević Matić, ravnateljica Gradskog muzeja na otvorenju izložbe koja će biti otvorena do 15. studenog.

A do tada možete pogledati dio ambijenta privatne knjižnice Franje Cirakija koju je opisala i Zlata Kolarić-Kišur u svojoj knjizi „Moja Zlatna dolina“, nedavno restaurirani molitvenik „Duhovne mervice“, jedini primjerak izdanja u Hrvatskoj iz 1818. godine kao i proces same restauracije. Isto tako može se pogledati jedinstveni rukopisni udžbenik iz kemije, jedini takav u Hrvatskoj koji je napisao Požežanin Pavao Thaller, a u rukopisu se može vidjeti i prvi hrvatski moderni roman Miroslava Kraljevića „Požeški đak“ te Kempfova monografija „Požega“. Zahvaljujući Gradskoj knjižnici i čitaonici koja je počela stručno obrađivati knjižnu građu Muzejske knjižnice, po prvi puta na izložbi su izložene i dvije postinukabule iz 1524. i 1528. Godine tek nedavno otkivene.

Na izložbi će posjetitelji imati prilike da ih „zagrli“ instalacija monografije Požega i da ih očaraju i druge priče o knjizi.

O izložbi su još govorili Aleksandra Pavlović, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice, Dijana Klarić, autorica kataloga i uz Ljiljanu Marić, autorica izložbe te Mario Pilon, dogradonačelnik Požege. Izložbu je otvorio Milan Lukić, gotovo svakodnevni korisnik Gradske knjižnice i čitaonice te suradnik Gradskog muzeja.

U Malom salonu do srijede svoja slikaraska djela izlaže pleternička slikarica Maja Meter Jeličić. Omiljeni Majini motivi su cvijeće, slavonska tradicija i njezin grad. Iako je slikala još kao dijete intenzivnije se svom omiljenom hobiju posvetila zadnje četiri godine. –Jedne zime mi suprug otišao na put. Ostala sam sama i da mi ta zima ne prođe u dosadi počela sam crtati – ističe Maja koja slika i po narudžbi.

Članica je požeške Udruge „Matko Peić“, HUKE – Hrvatske udruge kreativnih amatera i Udruge Paukova mreža-rukotvorine. Već je do sada izlagala u našem Malom salonu te na različitim sajmovima.

Požeška udruga likovnih stvaralaca, „PULS 90“ svojom prvom izložbom u Gradskom muzeju Požega tijekom „ Pošeške šetnje muzejskim ljetom“ upoznat će javnost sa svojim likovnim stvaralaštvom nastalim na slikarskom tečaju „90 dana bez sapunice“, koji je organizirala u svom ateljeu voditeljica tečaja, Požežanka diplomirana slikarica Anita Grbavac Jakobović.

Na izložbi je izloženo 73 slike koje su tijekom 90 dana naslikali polaznici slikarskog tečaja:

Ivona Alavanja, Vesna Bauković, Anabela Berić, Anđelka Bošnjak, Ankica Brekalo, Maja Đuroković, Maja Farkaš, Marijana Glück, Mirjana Gvozden, Antun Hiršman, Ankica Marjanović, Renata Nedela, Eduard Pastorčić, Ružica Pavlić, Ivona Pečur, Martina Rajić, Nelica Šimleša, Melita Tancoš Šostar, Marta Štimac, David Musil Todorović, Renata Vidović i Silvana Vido.

Spajajući ugodno druženje s korisnim učenjem kroz upute voditeljice polaznici su na zanimljiv način proveli dio svoga slobodnoga vremena. Budući da su polaznici različite dobi i različitog slikarskog iskustva, izložbu njihovih slikarskih radova je vrijedno pogledati, tim više što je riječ i o Požežanima koji su se odvažili svoje slikarske radove, uz podršku voditeljice tečaja, prezentirati svoj rad i požeškoj javnosti.

Izložba će biti otvorena od 10. do 17. srpnja 2015. godine.