Dokumentacijski odjel Gradskog muzeja Požega samostalno djeluje od 2008. godine izmjenom Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta, te zapošljavanjem stručne osobe na radno mjesto dokumentarista. Dokumentacijski odjel u Muzeju obavlja poslove vođenja sekundarne muzejske dokumentacije o djelatnosti muzeja kroz popratne i dopunske fondove..
Dokumentacija se vodila do 2007. godine unutar odjela te je svaki odjel samostalno imao Dokumentacijsku zbirku. Uspostavom samostalnog odjela Dokumentacijske zbirke se postepeno prebacuju unutar Dokumentacijskog odjela.
Unutar ovog odjela je i Mapoteka. Ona je posebno sistematizirana dokumentarna građa posložena rednim brojevima i tematski. Sustav mapoteke je unutar Gradskog muzeja Požega osmislio Josip Langhamer, ravnatelj Gradskog kulturno-historijskog muzeja (danas Gradski muzej Požega) od 1955. do 1975. godine. On je uveo sustav mapoteke kako bi se omogućio brži uvid u dokumente, posebno za potrebe korisnika. Langhamer je s tim sustavom započeo 50-tih godina, a s vremenom se on nadograđivao uz pomoć ostalih zaposlenika Muzeja. U Mapoteci su obuhvaćeni najvažniji događaji, osobe, ustanove i slično na području grada Požege i okolice. Tako da je unutar jednog fascikla u Mapoteci sva postojeća dokumentacija skupljena od strane kustosa koja je vezana za temu tog fascikla. Uz fascikle unutar Mapoteke se nalazila i knjiga pojmova u kojoj su popisane sve teme skupljene unutar fascikala Mapoteke. Zaposlenici Muzeja su vrlo lako na takav način upotpunjavali već postojeće fascikle koje su koristili u stručne i znanstvene potrebe. Prilikom uspostave Dokumentacijskog odjela, kustosi sele građu koja pripada njihovom odjelu iz mapoteke u svoj odjel, no građa ostaje u fasciklima mapoteke zabilježena. Građa i materijal koji se prikupio tijekom godina u fasciklima je skeniran, digitaliziran, obrađen i raspoređen po mapama na računalu kako bi kustosi mogli sve digitalno lakše pronaći, a ovakav sustav mapoteke ostaje zabilježen u povijesti Gradskog muzeja Požege.
Dokumentacijski odjel (danas Dokumentacijsko informacijski odjel) od 2008. godine do danas ima zabilježeno više tisuća zapisa vezanih u nekome segmentu uz Gradski muzej Požega. Ovaj odjel u Muzeju obavlja poslove prikupljanja, objedinjavanja i sistematiziranja dokumentacije u fondovima pohranjenima u Gradskom muzeju Požega. Sekundarna muzejska dokumentacija uključuje 23 fonda.
Muzejska knjižnica Gradskog muzeja Požega unutar Dokumentacijsko informacijskog odjela obavlja knjižničnu djelatnost, a po svojoj kategorizaciji je specijalna knjižnica. Kustos u odjelu za muzejsku knjižnicu prikuplja, čuva i obrađuje knjižničnu građu, tiskovine, periodiku, stručnu literaturu, publikacije i ostalu tiskanu građu u razdoblju od 16. stoljeća do današnjih dana.
Povijest knjižnice započinje s radom same matične ustanove jer se uz muzejsku građu prikupljala i čuvala i knjižnična građa, u počecima posebno rariteti, a danas stručna i druga literatura. Ne samo da je povijest ove bogate knjižnice duga, nego je ta povijest isto tako i burna. Knjižnica je nekoliko puta mijenjala svoj prostor. Bila je godinama smještena u prizemlju zagrade Muzeja. Zatim su djelatnici muzeja zbog loših uvjeta tj. zbog prevelike vlage koja je štetila građi knjižnicu preselili na prvi kat u jedan od ureda, ali se zbog manjka prostora ponovno moralo tražiti novo rješenje.
Tako su djelatnici preselili knjižnicu u depo. Međutim, zbog Domovinskog rata i jakog potresa 1995. koji je pogodio Požegu taj prostor je morao biti prenamijenjen radi zaštite vrijednih slikarskih djela. Evidencija knjižnične građe vođena je od strane djelatnika u Gradskom muzeju Požega sve do 2015. godine.
Od 2015. godine poslove stručne obrade i zaštite knjižnične građe obavljalo se uz pomoć djelatnika Gradske knjižnice i čitaonice Požega (danas Gradska knjižnica Požega) koji je povremeno inventirao knjige i ostalu tiskanu građu Gradskog muzeja Požega. Na temelju članka 28. Statuta Gradskog muzeja Požega ravnateljica je 02. travnja 2019. donijela odluku o statusu Muzejske knjižnice kojom se ona vodi kao neaktivna knjižnica u kojoj se knjižnična građa daje na korištenje isključivo unutar ustanove.
Odjel za dokumentacijsko - informacijske poslove objedinjavao je sekundarnu dokumentaciju, mapoteku, te muzejsku knjižnicu i 2022. godine mijenja naziv u Dokumentacijsko informacijski odjel.