U izložbenim dvoranama našeg Muzeja 24. siječnja otvorena je izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba „Zvukovi kukaca – Orkestar najmanjih“ autorice dr. sc. Ive Mihoci i koautora Petra Crnčana. Na izložbi je pored 1.100 prepariranih jedinki kukaca s gotovo svih kontinenata, njih oko 400 vrsta, po prvi puta predstavljeno i glasanje kukaca zahvaljujući slovenskom bioakustičaru Boštjanu Perovšeku po čemu je ova izložba postala jedinstvena u Hrvatskoj. Uz prave kukce na izložbi je postavljeno i 7 uvećanih modela kukaca akademskog kipara Denisa Kraškovića.

Na svečanosti otvorenja sve nazočne je pozdravila Maja Žebčević Matić, ravnateljica našeg Muzeja. O značenju same izložbe i njezinom predstavljanju u Požegi govorila je dr. sc. Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Ona je ukazala na važnost osnivanja prirodoslovnog odjela u požeškom Muzeju s obzirom na prirodno bogatstvo požeškog kraja i na činjenicu da u Slavoniji samo dva muzeja imaju takav odjel.

Dr. sc. Iva Mihoci govorila je o važnosti glasanja kukaca kao i načinu na koji to čine. Za razliku od ljudi, kukci se nikada ne glasaju bez razloga ili iz dosade, a zvukove primaju gotovo cijelim tijelom, osim s lijeve i desne strane glave. Posebno razvijen jezik komunikacije imaju zadružni kukci kao što su mravi ili pčele. A ono što je najzanimljivije na požeškoj izložbi to su sami zvukovi kukaca, posebno onih koje inače ljudsko uho ne može čuti, a koji su prilagođeni frekvenciji čujnosti čovjeka zahvaljujući bioakustičaru Perovšeku koji je neke zvukove morao nabaviti čak iz Francuske.

U programu su nastupili su nagrađivani učenici Glazbene škole Požega Antun Glasnović na braču koji je odsvirao skladu „Stršljen“ te Margareta Jakobović koja je na flauti odsvirala skladbu „Cvrčak“. Izložbu je otvorila učiteljica Ivana Svjetličić čija se obitelj bavi pčelarstvom.

Na izložbi je bio i požeški gradonačelnik Darko Puljašić koji je svojim dolaskom podržao program požeškog Muzeja i ideju osnivanja prirodoslovnog odjela.

U želji da posvijesti veliku obljetnicu svoga grada, 790 godina od prvog pisanog spomena Požege, Gradski muzej Požega je organizirao izložbu crno-bijelih umjetničkih fotografija zagrebačkog fotografa Janka Belaja.

"Svakodnevno na društvenim mrežama spoznajemo novootkrivene profesionalne i amaterske fotografske kadrove Požege, ljudi koji vole ovaj grad i koji su (ne)svjesno subjektivno za njega vezani na bilo koji način. To je razlog zašto je za misiju propitivanja Požege Gradski muzej Požega pozvao čovjeka koji ovaj grad ne pozna, pa prema njemu može biti jedino i samo - objektivan. Janko Belaj u svom odnosu prema baštini nosi odgojni pečat roditelja, majke eminentne hrvatske povjesničarke umjetnosti i oca velikog hrvatskog etnologa. Janko Belaj fotografiju doživljava kao proces koji uči od malena i koji će stalno proučavati, kao razlog okupljanja istomišljenika fotofanatika, kao medij potrebe vlastitog izražavanja. Janko Belaj fotografiju naprosto diše.

Taj nam je Belajev nerv bio izazov za društveni eksperiment pokušaja otkrivanja nama nepoznatog grada u želji da posvijestimo činjenicu kako kroz grad u kojemu živimo, kao dionici njegove gotovo osam stoljeća pisane povijesti, svakodnevno prolazimo ravnodušno bez razmišljanja."
iz kataloga izložbe fotografija "Požega u oku"

Poticaj je to svima nama da se temeljito pripremimo za obilježavanje 800 obljetnice. Zato smo tiskali zidni kalendar s mjesecima za sljedećih 10 godina s Belajevim fotografijama najimpresivnijih motiva grada koji će nam poput izložbe nagnati da postanemo svjesniji njegove kulturne vrijednosti, povijesnog i prirodnog nasljeđa, ljudskih potencijala koji mu predviđaju dug život.

Martinje Muzeja u loncu na Trgu Svetog Trojstva dugo još će nas pratiti u stopu. Ne zbog vinskog mamurluka, jer se majsko vino s narančom, šećerom i biljkom lazarkinjkom priprema samo od najbolje graševine, nego prije svega radi mogućnosti da još jednim ispredmuzejskim street foodom predstavimo dio riznice običaja i prošlosti čitave istočne Hrvatske, ovaj puta preko gunjanskih gojtana i cerničkih ćupteta.

Naravno bilo je puno korisnih susreta, poput onoga sa Selimirom Ognjenovićem iz renomirane turističke agencija ID RIVA koji novootkrivenim slavonskim turističkim potencijalima pokušava zaraziti njemačko tržište, puno dragih susreta, poput onoga sa chefom Brankom Ognjenovićem s kojim smo početkom ove godine imali radionicu za požeške ugostitelje pripreme jela Muzeja u loncu, Anđelkom Ledićem, brojnim novinarima i prijateljima našeg projekta.

Pali su i radni pregovori za moguće preuzimanje branda Muzej u loncu u okviru gastro ponude sljedećeg Aurea Festa, ali najviše je bilo onih jednostavnih, slučajnih 'uličnih' susreta razmjene informacija o zanimljivim i zaboravljenim jelima, rukopisnim kuharicama koje ćemo dobiti na uvid, prepričavanjima anegdota vezanih za vinogradarske običaje i receptima za brzo trežnjenje.

Kao što rekosmo na početku, još ćemo dugo sabirati dojmove ovogodišnjeg muzejuloncovskog martinjskog druženja.

Sa osobama treće životne dobi neočekivano smo se dobro proveli na Bertuchu. Sada je red na mladima.
I zato pozivamo sve mlade da dio svog večernjeg izlaska petkom provedu u muzeju.
Uz besplatno, najneobičnije vodstvo kroz izložbu Bertuchovo slikovno carstvo, svega tjedan dana prije zatvaranja, družit ćemo se kroz interakciju pantomime, kviza, smjeha, bojanja, dobre glazbe i naravno slano-slatko-tekućih specijaliteta Muzeja u loncu.
Da muzej može biti zabavan, friendly, duhovit i ne pametniji od svojih posjetitelja, dođite se uvjeriti sami, bez ikakve obaveze.

Širite glas o ovom događaju, jer vi ste nam dragi prijatelji, najbolja društvena mreža!
Vidimooo seee!

Gradski muzej Požega za svoje najavljene muzejskih grupe gostiju, ali i za posjetitelje manifestacije "Martinje - Okusi jeseni" u organizaciji Turističke zajednice Grada Požege, kao i sve drage Požežane u subotu, 11. studenog od 10 do 13 sati organizira prigodnu prodaju i prezentaciju pripreme dva zanimljiva jela, cerničkih ćupteta i gunjanskih gojtana koja nose zanimljive povijesno običajne priče stare Slavonije. Kakve, dođite provjeriti sami u jedisntevnom otvorenom muzeju.

Naravno uz street food ćuptete i gojtane po pristojnim cijenama, umjesto mladog vina pozivamo vas da dođete na besplatnu degustaciju zanimljivog i posebnog ženskog pića, majskog vina od čudesne biljke lazarkinje koja diže iz mrtvih.

Uz to naše će vas kustosice besplatno provesti po izložbi "Bertuchovo slikovno carstvo", te stalnom postavu požeškog muzeja.

Tu smo, bez obzira na vrijeme, pod boltama, ispred muzeja. Jeste li s nama ili ne?

Projekt Muzej u loncu uvrstio je Gradski muzej Požega među elitno društvo slavenskih muzeja Europe koji se i ove godine bore za prestižnu nagradu najboljeg muzeja, Živa 2017.

Nama je već nagrada što uz Muzej Apoksiomena i Memorijalni centar Lipa pamti Pomorskog i povijesnog muzeja Rijeka predstavljamo našu Hrvatsku. Nagrada nam je što je muzejska europska struka prepoznala vrijednost Muzeja u loncu i kandidirala ga s najboljima. Nagrada nam je već što imamo priliku da predstavimo naš grad i naš rad pred 13 zemalja Europe.

Hvala Gradu Požegi što nam je svesrdno pomogao realizirati naše sudjelovanje!

Hvala dr. sc. Lidiji Nikočević na prepoznavanju vrijednosti ovog projekta, našim sutkinjama Nedi Knežević i Sariti Vujković kojima zbog Muzeja u loncu nije bilo teško poteći iz susjednih država, Gradu Požegi na mogućnosti da i fizički sudjelujemo na prezentaciji, Dariju Haku i Ivani Domanović na realizaciji našeg promo filma i svima ostalima koji su s nama svih ovih godina.

U izložbenoj dvorani našeg Muzeja 14. rujna otvorena je izložba „Bertuchovo slikovno carstvo – otkrij tajne dječje enciklopedije“ Hrvatskog školskog muzeja, autorice Kristine Gverić, kustosice i muzejske pedagoginje.

U programu sudjelovali su glumci Gradskog kazališta Požega koji su publici ispričali priču „Trnoružica“. Maja Žebčević Matić, ravnateljica Muzeja zatim je pozdravila sve nazočne istaknuvši da otvorenje nove muzejske sezone započinje osim prelijepom izložbom i suradnjom s ostale dvije gradske kulturne institucije – Gradskim kazalištem i Gradskom knjižnicom i čitaonicom.

Samu izložbu predstavila je Ljiljana Marić, muzejska pedogoginja i kustosica istaknuvši da je njemački učitelj i biznismen Friedrich Justin Bertuch krajem 18. i početkom 19. stoljeća u Weimaru stvorio prvu dječju enciklopediju na svijetu zbog čega su ga prozvali i ocem slikovnice.

Kao učitelj smatrao je da je slikovnica za dijete jednako važna kao kolijevka, lutka ili drveni konjić – kazala je kustosica Marić.

Ivana Dumbović Žužić, muzejska pedagoginja iz Hrvatskog školskog muzeja pozdravila je sve nazočne ispred svoje ustanove. Istaknula je kako Hrvatski i školski muzej i požeški muzej ovom izložbom nastavljaju uspješnu i plodnu suradnju. Izložbu koja će biti jednako atraktivna djeci kao i odraslima nudi carstvo uvećanih ilustracija iz Bertuchove enciklopedije s vrlo zanimljivim kratkim popratnim tekstovima koji će, kao što je i htio tvorac ove enciklopedije, potaknuti maštu, poučiti i zabaviti posjetitelj. Djeca će moći uživati i u nizu interaktivnih sadržaja kao što kuhanje juhe od gljiva učeći na taj način koje su otrovne a koje nisu, upoznati se s različitim začinima, gledati kroz povećalo glavu muhe ili teleći jezik, vidjeti kako bi im izgledala ruka ili lice da je istetovirana maorskom tetovažom iz čijeg jezika smo i dobili ime ovog načina ukrašavanja ljudskog tijela i još mnogo toga drugoga.

Izložbu je otvorila Nina Pavić, učenica 7. razreda OŠ A. Kanižlića, koja je u prošloj godini proglašena najčitateljicom Gradske knjižnice i čitaonice u svojoj kategoriji.

Izložba se može pogledati svakog radnog dana od ponedjeljka do subote od 10 do 12 sati, a prvih tjedan dana i od 17 do 19 sati.

„Bertuchovo slikovno carstvo – Otkrij tajne dječje enciklopedije“, naziv je izložbe Hrvatskog školskog muzeja, autorice Kristine Gverić, kustosice i muzejske pedagoginje. Izložba je priređena u čast 115. rođendana Hrvatskog školskog muzeja koji čuva 7 od ukupno 12 svezaka Slikovnice za djecu (Bilderbuch für Kinder) autora i nakladnika Friedricha Justina Bertucha, koju neki smatraju prvom slikovnom enciklopedijom za djecu.

Bertuchova slikovna enciklopedija nastala je od 1790. do 1830. godine u Weimaru, tadašnjem kulturnom središtu Njemačke, ali i Europe. U okruženju u kojem djeluju i stvaraju Goethe, Schiller i Herder, njemački književni klasici, Bertuch pokrovitelj umjetnosti i „biznismen“, stvara sve preduvjete koji su omogućili i utjecali na izdavanje prve dječje enciklopedije.

Bertuch, inače po zanimanju učitelj, prozvan ocem slikovnice, jedan je od osnivača umjetničke škole čiji su profesori i učenici stvarali ilustracije za buduću Slikovnicu. On je izdavač književno-kritičkih novina, te novina i časopisa posvećenih modi, u kojima su ilustracije imale značajnu ulogu i u kojima su se svakoga mjeseca objavljivali i sadržaji iz Slikovnice. Osnivač je i tvornice za proizvodnju umjetnog cvijeća, u kojoj je zapošljavao samo djevojke iz srednje klase da bi im pomogao u održavanju njihove egzistencije. Jedna od radnica je bila i Christiana Vulpius, poslije Goetheova supruga. Sve svoje djelatnosti objedinio je pod nazivom Repozitorij regionalne industrije u kojem je zapošljavao 10% ukupnog stanovništva Weimara. Njegova obitelj postala je jedna od najbogatijih u Njemačkoj.

Uz poslovno, Bertuch je stvorio i pravo slikovno carstvo, enciklopediju za djecu u 12 svezaka, na 1185 stranica i sa 6000 ilustracija, izdanu u oko 3000 primjeraka. Izdanja su izlazila i u drugim važnim europskim središtima, primjerice u Pragu i Beču. Hrvatski školski muzej posjeduje bečko izdanje nastalo u izdavačkoj kući A. Pichlers Witwe & Sohn u prvom desetljeću 19. stoljeća prema kojem je nastala ova izložba. Bertuch, kao i Jan Amos Komenský, jedan od utemeljitelja pedagogijske znanosti, u svojem djelu Orbis Sensualium Pictus, čitatelju uvijek na lijevoj strani nudi slikovni prikaz, a na desnoj činjenice o prikazanom. Zornost je autorov osnovni pedagoški princip. On ističe da ilustracije moraju biti lijepe i uredne te da ne smiju biti komplicirane i na taj način zbunjivati dječju maštu. Tekstovi moraju biti sažeti, jasno koncipirani i prilagođeni djeci. Svijet predstavljen slikovnicom djetetu je čudan, nepoznat i dalek, taj svijet dijete ne može vidjeti u svom bližem okruženju. Slikovnica je ta koja ga vodi, koja djetetu svijet otkriva, u kojem ono onda funkcionira kao aktivni sudionik, te se tako postiže osnovna svrha, a to je učenje.

Bertuch nije zazirao čak ni od izrezivanja ilustracija iz slikovnice. Smatrao je da se dijete može, smije i mora igrati, izrezivati ilustracije, premještati ih i koristiti se njima. To je svojevrstan proces učenja. Knjiga ili slikovnica, djetetu je jednako važna kao kolijevka, lutka ili drveni konjić, napisao je Friedrich Justin Bertuch u predgovoru Slikovnice.

Za svoju slikovnu enciklopediju Bertuch se koristio tekstovima poznatog njemačkog pedagoga Carla Philippa Funkea. Koncept enciklopedije napravio je sam Bertuch, slijed ilustracija, kroz sve sveske, nepovezan je i nije sustavno razrađen. Moguće je da je Bertuch to učinio sasvim namjerno, da bi na taj način, prelazeći s jedne teme na drugu, održavao znatiželju i interes čitatelja, odnosno djeteta.

Ova izložba kroz uvećane ilustracije iz Bertuchove slikovne enciklopedije popraćene vrlo zanimljivim kratkim tekstovima uvodi posjetitelje, male i velike, u svijet zanimljivosti, mašte, znanja i zabave. Posebno atraktivni su interaktivni sadržaji koji djeci kroz zabavu nude znanja za svakodnevni život.

U želji da povijesti i običaje svoga grada i kraja približi posjetiteljima na najbolji mogući način, posljednja četiri dana Aurea festa Požega 2017, uz pomoć Grada Požege i Aurea Festa, Gradski muzej Požega se uključio s dva zanimljiva projekta koja već neko vrijeme sistematski razvija.

Ispred samog muzeja na glavnom gradskom trgu, zahvaljujući vrhunskom pečenjaru Ivanu Cerovcu,te donatorima Domagoju Stojakoviću i Marku Bjelobrku (MB instalacije), posljednje četiri večeri posjetitelji Aurea festa su mogli po promotivnoj cijeni kušati, ali i čuti priču o vrhunskoj deliciji, vinogradarskom ćevapu, zaštićenom nematerijalnom kulturnom dobru RH uz običaj Grgureva. Na zanimljiv način putem cooking showa ispričani su i običaji, te povijesni konteksti, zanimljivosti i činjenice vezane za zaboravljena jela Muzeja u loncu: marmeladu od mrkve iz Domaćinske škole časnih sestara Milosrdnica, šmarn, cicvaru, poparu, trgance sa sirom, majsko vino, rezance na brdo, župu s utrtom taranom i gojtane.

Posjetitelje Aurea festa malo dalje, na drugoj strani Trga Svetog Trojstva, posljednja četiri dana od ranoga jutra do kasno u noć čekala su još jedna širom otvorena vrata povijesti – muzejske brijačnice. Zahvaljujući predanim prijateljima muzeja, majstorima brijačima Matiji Leningeru iz Slavonskog Broda, Mati Ragužu iz Požege i Ivici Matoševiću iz Pleternice, najstarija brijačnica in situ ovih prostora s originalnim namještajem i opremom iz 1910 godine podsjetila je na sve prisutniju potrebu muškaraca za njegovanjem lica, posebnog uređivanja brada, brkova, kao i majstorskog šišanja. Posljednji dan rada muzejske bijačnice, 2.9. na sam Svjetski dan brada, održan je izbor za Najbradu na kojemu su pobijedili Zvonimir Gelenđer iz Zagreba, Mario Paulić i Daniel Banovac iz Požege. Simbolika poklona pobjednicima – suvenira Rudinskih glava s bradama i porcije vinogradarskog ćevapa, zaključili su činjenicu kako povijest, tradicija i baština sve povezuju u jednu zanimljivu nikad do kraja ispričanu muzejsku priču s tisuću početaka i bezbroj završetaka.

Muzejsko ljeto u požeškoj šetnji zahvaljujući sudionicima, posjetiteljima, novinarima i organizatoru ponovo je ponudilo program za različite skupine posjetilaca. Riječ je o 7 zasebno koncipiranih programa izložbi: 1. Slikarstvo obitelji Bauer – Šnobl, 2. Izložbenim programom Društva hrvatsko – ruskog prijateljstva Požeško – slavonske županije, 3. Izložbom "Udruge puls 90", 4. Izložbenim programom "Zavičajnog društva Rama" iz Pleternice, 5. Programom izložbi i pjesničkih večeri Udruge zavičajnih pisaca i slikara " Matko Peić", 6. Izložbe slika polaznika slikarskog tečaja Anite Grbavac Jakobović, 7. Izložba umjetničkih djela akademskog slikara Roberta Radmana. Program Muzejskog ljeta u razdoblju od 21. lipnja do 24. kolovoza posjetilo je više od 2000 posjetilaca. Oni su se mogli upoznati s likovnim, glazbenim i pjesničkim sadržajima. Odmjeravanje likovnih i drugih izraza na području kulture dalo je poticaj i drugim zainteresiranim skupinama i pojedincima, prije svega akademskim slikarima koji do sada nisu izlagali u Gradskom muzeju Požega pa ih možemo očekivati i u narednoj Požeškoj šetnji muzejskim ljetom.

Zahvaljujući organizatoru Gradskom muzeju Požega i potpori Grada Požege sudionici su već četvrtu godinu imali prigodu prezentirati svoj rad u likovnom, pjesničkom, glazbenom, folklornom ili nekom drugom obliku kulture što sigurno doprinosi kvaliteti života u našemu gradu.

Sa zahvalom svima koji su fotografije snimili prisjetit ćemo se „Požeške šetnje muzejskim ljetom“ i kroz fotografije.