POSLJEDNJI DAN, NEDJELJA 17.11. 2013. OD 10 DO 19 SATI – BESPLATAN  ULAZ!

Velika retrospektiva Miroslava Kraljevića  u sve tri izložbene prostorije Gradskog muzeja Požega bliži se svome kraju. Najvrijednija djela ovog velikog Požežananina koji je svoj posljednji mir pronašao u zagrljaju svoje obitelji u Požegi prije točno stotinu godina, okupila je Moderna galerija u Zagrebu u velikom projektu jednostavnog naziva 'Miroslav Kraljević – retrospektiva'.

Izložba je okupila respektabilan broj izložaka iz privatnih kolekcija, muzeja i galerija u Hrvatskoj i šire, uključujući i požeški muzej koji  se pridružio sa svojim fudusom Kraljevićevih slika ali i ambijentalno dokumentarnom notom Kraljevića u Požegi. 

Sljedećih će godinu dana, gostujući u Požegi, Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Osijeku, ova izložba će ujediniti Hrvatsku u slavljenju hrvatske Moderne koju je upravo Miroslav Kraljević podigao na svjetski pijedestal.  Sudeći po interesu Požežana, učenika osnovnih i srednjih škola, te posjetitelja iz cijele Slavonije, kao i medijskoj prašini koju je podigla Kraljevićeva izložba u Požegi, gradu u kojemu su nastala neka njegova najbolje djela, ovo je savršeni početak izložbe za pamćenje.  

Etnološki odjel Gradskog muzeja Požega za vrijeme održavanja „Glazbenog festivala Slavonije“ predstavio se 29. kolovoza 2013. etnografskom izložbom tradicijskih peškira požeškog kraja pod nazivom „Peškir, jedna zaboravljena priča“. Ovom izložbom izložio se dio građe iz fundusa Gradskog muzeja Požege, odnosno predmeta iz Zbirke tekstila. Tradicijski ručnici - peškiri kao značajni dio građe spomenute Zbirke ogledalo su bogatstva i raznovrsnosti tkalačkih tehnika i vezova požeškoga kraja. Mnogostruka funkcija, od uporabne primjene u svakodnevnom životu do vrijednosne, ukrasne i obredne uloge u životnim i godišnjim običajima prezentirana je na dva načina, ambijentalnim prikazom kroz fotografije i modelima 2D likova, koji su predstavljali aktere pojedinih običaja s originalno postavljenim predmetom – ručnikom u prostoru, te predstavljanje samih predmeta iz Zbirke tekstila popraćenih pričom o njihovoj namjeni i funkciji. Ručnik ili peškir bio je izuzetno bitan u svakom domaćinstvu, te je u prošlosti imao mnogostruku ulogu: od praktične primjene u svakodnevnom životu do simboličke uloge u svim životnim običajima, od rođenja, svadbe pa do smrti, te godišnjim običajima. Kroz povijest njegove izrade ogledaju se tkalačke vještine i likovna kreativnost seoskih žena, te utjecaj građanske kulture i migracija koje su se zbivale na ovom prostoru.

Cilj ove izložbe, osim prikupljanja novih podataka, je predstavljanje teme i zbirke široj javnosti, posebno u edukativne svrhe, te sagledavanje ručnika kao bitnog dijela materijalne i nematerijalne vrijedne kulturno - etnografske baštine kroz njegove društvene, estetske, lokalno-regionalne specifičnosti. Izložbu je popratila video projekcija tkanja peškira na tkalačkom stanu.

Uz izložbu je bilo organizirano 5 etnografskih kreativnih-likovnih radionica za djecu od 7 do12 godina u kojima su, uz stručno vodstvo, djeca izrađivala ručnik crtežom i bojanjem koristeći motive s izloženih peškira. Dječji radovi s radionica bili su izloženi u Gradskom muzeju od 23. do 25. rujna 2013.  

Dokumentarna izložba „ Muzej Miroslava Kraljevića“ i projekcija na temu slikara Miroslava Kraljevića s arhiviranim tekstom za projekciju autora Matka Peića

Gradski muzej Požega obilježava 18. svibnja  2013. godine Međunarodni dan muzeja, s  dva programa koji su povezani s dvije obljetnice, jedna je 90. obljetnica rođenja Požežana i akademika Matka Peića, a druga je 100.obljetnica smrti akademskog slikara Miroslava Kraljevića.

Budući da muzejska baština doprinosi razumijevanju prošlosti i sadašnjosti, ali i oblikovanju budućnosti, požeški muzej uz ovogodišnju je temu Dana muzeja  (memorija + kreativnost) = društvena promjena, organizirao izložbu „Muzej Miroslava Kraljevića“ autora Matka Peića kako bi ju na određeni način revitalizirao. Tradicionalna muzejska "misija" (o)čuvanja predmeta s njegovanjem kreativnosti koja se odnosila na Muzej Miroslava Kraljevića  u skladu s vremenom obnavljala  se na različite načine održavajući se aktualnom ( aktualizirao ju je Matko Peić kroz Muzej Miroslava Kraljevića,1961., Eleonora Geber, ravnateljica tadašnjeg Muzeja Požeške kotline kroz otkupe djela i predmeta, te Galeriju, Muzejski dokumentacijski centar  kroz Idejni projekt Memorijalne sobe - 1985/6, kustosi današnjeg muzeja kroz rad na pribavljenju Kraljevićevih djela, te za novu koncepciju muzeja – 2005. i Grad Požega kroz otkup predmeta iz obitelji Kraljević.)

Ovom izložbom prezentirat će se dokumentacija tadašnjeg Kraljevićevog muzejskog postava, crno bijelih fotografija, orginalnog teksta, nacrta Matka Peića za postav, fotografije postava prije njegove pohrane, te idejni nacrt  MDC- a za Memorijalnu sobu Miroslava Kraljevića  za koju je uređen prostor. Još pedesetih godina Matko Peić je vjerovao, uostalom kao i mi danas, kako će njegova ideja snažno  utjecati na kreativnu preobrazbu društva. Za današnje pojmove skromno, ali tada napredno ova ideja dobila je dobre kritike. Budući da je ovaj muzej Kraljevića postavljen prije 50 godina, zanimljiv je pogled na njega iz našeg vremena, jer je to bio, kako tisak izvješćuje, jedan od prvih takvih muzeja osnovan nekom slikaru u tadašnjoj državi.

Drugi dio programa požeškog muzeja odnosi se na projekciju koja je nastala na osnovu teksta Matka Peića iz 1965. godine koji je danas pohranjen je u požeškom muzeju. U obradi materijala za projekciju sudjeluju  kustosi, muzejski tehničar i vježbenici muzeja. Projekcija će se koristiti isključivo tijekom trajanja navedene dokumentarne izložbe odjela povijesti umjetnosti.

Izložba i projekcija moći će se pogledati od 17 – 27. svibnja 2013.godine, od 10-12 i od 17-19 sati.

U povodu Dana grada Požege i 150. obljetnice rođenja Milke Trnine ( 1883. – 1941.), po majci Požežanki Franjici Trnini, rođenoj Jurković, Gradski muzej Požega organizirat će izložbu „ Predmeti iz ostavštine Milke Trnine u Požegi“ kojom će se prezentirati više od 30 osobnih  predmeta, umjetničkih slika, te umjetničkh predmeta, koje je ova operna diva dobila na dar kao znak divljenja prema njenoj veličanstvenoj interpretaciji opera, posebno onih Richarda Wagnera. Budući da darovani predmeti  za Milku Trninu nisu bili tek materijalna korist, nego uvijek, kako je i sama u svom dnevniku pisala, predmeti koji su odraz njene veličine  i obožavanja njenog glasa, kao operne pjevačice, sopranistice, rado ih je primala.

Jedna šestina ostavštine koja je oporukom naslijeđena  1941. godine, nakon smrti Milke Trnine pripala je Ljubici Smojvir Balog, a zatim njenom suprugu Dioniziju u Požegu. Dio ostavštine on je darovao požeškom muzeju 1992. Godine, a dio prijateljima. Stakleni servis i vrč njegovi prijatelji, obitelj dr. Grujića svojim darom su obogatili muzej predmetima Trnine, koje su i sami dobili za uspomenu.

Budući da je najveći dio predmeta iz ove požeške ostavštine iz vlasništva g. Smojvira darovan oštećen, od 2005. godine Grad Požega i Ministarstvo kulture izdvaja sredstva za njihovu restauraciju, kako bi se mogli prezentirati u budućem stalnom postavu muzeja. Danas, nakon restauratorskih radova  ovi reprezentativni predmeti  prepoznaju se u njihovoj izvornoj ljepoti, nad kojom su bili zadivljeni i mnogo ranije  vrhunski stručnjaci za ovu vrstu umjetnosti. O predmetima koje vlasnik nije dao muzeju svjedoče dokumentarne terenske fotografije koje će isto tako biti prezentirane na izložbi.

Izložba je otvorena  8. ožujka 2013.godine u Velikoj dvorani Gradskog muzeja Požega.

Naša muzejsko edukativna izložba s muzejsko edukativnim radionicama i društvenom igrom, sve pod istim nazivom Lermanologija, ide dalje! Do svečanog otvorenja u Gradskom muzeju Požega na Sv. Nikolu, 06.12. 2013., Lermanologija je svaki tjedan u drugoj požeškoj školi.

Kako to izgleda u praksi, vidjeli smo u srijedu 06.11.2013. u Poljoprivrednoj prehrambenoj školi. Zahvaljujući plesnoj pedagoginji Ilijani Lončar, zatekli smo radionicu vrućih afričkih ritmova koje je Lerman susretao u svojoj Stanlyjevoj Kongo expediciji. Dočekali su nas i zaigrani učenici koji o Lermanovim usponima i padovima uče kroz zanimljivou novoosmišljenu društvenu igru. Konačno, poslije Katoličke gimnazije, a prije Obrtničke škole, učenici Poljoprivredno prehrambene škole kroz 10 minutnu video priču i izložbu panoa o Dragutinu Lermanu, naučili su sve o tom velikom čovjeku na vrlo, vrlo zanimljiv način.

Od 19.10. do 16.11. 2013. svaki dan od 10,00  - 19,00 sati

Obilježavajući 150. obljetnice rođenja i 95. obljetnice smrti istraživača Dragutina Lermana, Gradski muzej Požega organizirao je veliku mobilnu izložbu, društvenu igru i kreativno - edukativne radionice za osnovne i srednje škole. Kao jedan od materijala napravili smo i ovaj film koji rasvijetljava bitne točke njegovog života i djelovanja u Požegi, Africi i Kreševu. Također, film svojom tematikom prati panoe koji su osnova mobilne izložbe. Na ovaj način želimo potaknuti učenike da upoznajući baštinu koju je Lerman stvorio svojim djelovanjem i osobnim stavovima.

U subotu, 2. veljače 2013. u 10.00 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega održano je predavanje na temu: «Veze Požeške doline i alpskog prostora u željeznom dobu (Istraživanja kneževskih središta u Kaptolu i Novom Mestu)» predavača Boruta Križa, uglednog arheologa iz Slovenije.

Borut Križ je kustos arheološke zbirke u Dolenjskom muzeju u Novom Mestu. Više od trideset godina bavi se arheološkim istraživanjima prostora Dolenjske i željeznim dobom u cjelini. Autor je čitavog niza izložbi i kataloga, a ostvario je i značajne rezultate u prezentaciji prapovijesnih nalazišta in situ. Objavio je niz znanstvenih radova i desetak monografija  u Sloveniji i inozemstvu te se svrstava među najbolje europske znanstvenike za razdoblje željeznog doba. Sudjelovao je na mnogobrojnim međunarodnim znanstvenim skupovima i održao veliki broj predavanja širom Europe. Vodio je nekoliko desetaka terenskih istraživanja, a najvažnije među njima je istraživanje koje posljednjih dvadesetak godina vodi na nalazištu Kapiteljska njiva u Novom Mestu. Riječ je o jednom od najvažnijih željeznodobnih nalazišta u europskim razmjerima na kojem je do sada istraženo preko tisuću grobova iz razdoblja od kasnog brončanog doba do mlađeg željeznog doba. Nekropola pod tumulima iz starijeg željeznog doba pokazuje veliku povezanost sa prostorom Požeške kotline, a tijekom mlađeg željeznog doba na istom mjestu se nalazilo najveće istraživano latensko groblje u Europi.

Slike s otvorenja izložbe «Zlatna dolina na pragu Europe»