Međunarodni dan muzeja 18. svibnja slavili smo na tri lokacije i uz posjet brojne publike što nam je posebno drago. Sve je počelo točno u podne, u prostoru Gradske knjižnice i čitaonice Požege gdje je dr. sc. Janja Mavrović Mokos s Filozofskog fakulteta u Zagrebu održala predavanje „Alilovci, život prije 3700 godina“ uz uvodnu riječ naše arheologinje Mirele Pavličić Hein. Obilježavanje smo nastavili od 18 sati na Starom gradu, pravoj povijesnoj lokaciji za muzejsko slavlje. Nakon uvoda i pozdrava ravnateljice Maje Žebčević Matić koja je ujedno nazočne i vodila kroz cijeli program prvo smo predstavili naše novo muzejsko vodstvo kroz lik poznate požeške i lektirne književnice Zlate Kolarić Kišur. Nju je ovjekovječila naša kustosica Ivana Domanović uz pomoć Obrtničke škole čija je maturantica Patricija Mijić u suradnji sa svojom mentoricom Verom Tomić Žager za nju sašila haljinu. Zlatin lik kroz kratki igrokaz „Susreti koji se ne zaboravljaju“ predočili su članovi Male škole Gradskog kazališta Požega pod vodstvom svoje mentorice Slavice Jelić. Kustosice Dubravka Matoković i Lidija Ivančević Španiček zatim su pod nazivom „Idemo u muzej“ zahvalile svima koji su sudjelovali u širenju kulture kroz posjete izložbama „Vezena ponjava“ i „Likovna baština obitelji Pejačević“ te sudjelovali na radionicama organiziranim uz te izložbe. Simbolične nagrade u vidu kataloga izložbe „Likovna baština obitelji Pejačević“ uručena je učenicima drugih razreda Katoličke osnovne škole u Požegi i njihovim učiteljicama Aniti Rašić i Josipi Petriška Jugovac, zatim prof. Veri Čuže Abramović s Katoličke gimnazije i Gimnazije Požega, OŠ D. Cesarić te Obrtničkoj školi. Kustosica Ljiljana Marić predstavila je novu incijativu Muzeja pod nazivom „Klub muzejskih prijatelja“. A kako se povijest može integrirati u likovnu i plesnu kulturu pokazali su učenici 4.a razreda OŠ A. Kanižlića sa svojom učiteljicom Irenom Topalušić i pripravnicom Antoniom Kovačević. Priču o pivu, posebno, onom požeškom, ispričali su Maja Žebčević Matić te članovi Udruge pivara Požega Sandi Mance i Ivan Bajt. Time je proslava na Starom gradu završena te se krenulo na novu lokaciju – Trg Svetog Trojstva, prostor ispred zgrade Muzeja.

Tu su posjetitelje već dočekali članovi požeške Udruge pivara s ponudom svoga piva te članovi kaptolačke udruge vinogradara, vinara i voćara sa svojim vinom dok je Muzej nudio svoje majsko vino. Anđeoska kuhinja u suradnji s muzejskim blogom „Muzej u loncu“ na veliko je pripremala zaboravljena tradicionalna jela. U veseloj atmosferi nastavljen je program u kojem je Zlata Kolarić Kišur zainteresirane provela kroz stalni muzejski postav nakon čega su se predstavili članovi Plesne radionice Ilijane Lončar. Vrhunac službenog programa bilo je otvaranje izložbe „Alilovci, život prije 3700 godina“. O izložbi su ukratko govorile Mirela Pavličić Hein i Janja Mavrović Mokos, a zatim je izložbu otvorio Zoran Marković iz Alilovaca, čovjek koji je prijavo nalazište arheolozima nakon čega su oni otkrili veliko i zanimljivo kulturno blago. Slijedilo je razgledavanje izložbe te neslužbeno druženje ispred muzejske zgrade koje je potrajalo do dugo u noć.

Gradski muzej Požega zahvaljuje se svim posjetiteljima na dolasku te svima koji su pomogli da se obilježi Dan muzeja, a nisu izravno bilo uključeni u sam program. To su: Grad Požega, Gradska knjižnica i čitaonica Požega, Gradsko kazalište, Turistička zajednica grada, Komunalac d.o.o., Elektrotim, Javna ustanova Sportski objekti Požega, Grabac d.o.o., Kannel Gim, Grbić d.o.o., Anđeoska kuhinja, Udruga pivara Požega, Udruga vinogradara, vinara i voćara Kaptol, PožArt, Krugovci, Domagoj Krip, Igor Došlić, Dragn Matičević, Snježana Mekić Delić, Vera Čuže Abramović, Mario Križanac, Monika Soldo, Siniša Bosanac, Damir Medić i Stjepan Jakopović.

HVALA IM SVIMA!

Pored Kužnog pila, a ispred zgrade Muzeja danas je javnosti predstavljen program za Dan muzeja. Novinari su prije konferencije dobili najneobičniji novinarski zadatak – oslikati muzejski baner bojama u spreju. Brzi kakvi inače jesu, taj su zadatak obavili ne samo u najkraćem mogućem vremenu nego i vrlo kreativno. A dok je još trajala konferencija baner s porukom „Provedite s nama Dan muzeja“ obješen je na zgradu Muzeja.

Bogat i raznolik muzejski program predstavile su ravnateljica Maja Žebčević Matić i arheologinja Mirela Pavličić Hein. Ravnateljica je istaknula da je ovogodišnja tema Dana muzeja „Muzeji za održivo društvo“ te da je program požeškog Muzeja prepoznat kao jedan od najboljih te je pozvan da ga se sutra predstavi i u Zagrebu na nacionalnoj razini. Program će se održati na tri lokacije: u knjižnici, na Starom gradu te u Muzjeju i ispred njega, a u njemu će sudjelovati. –Želimo dokazati da Muzeji nisu otoci za sebe koji se bave stvarima koje nikoga ne zanimaju osim stručnjaka nego da mogu biti temelj društvenog i gospodarskog razvoja i zboga toga se u našu priču uplelo jako puno partnera i prijatelja. U programu će sudjelovati i knjižnica, kazalište, škole, Grbac reklam, Nikola Radmirović, Udruga pivara Požega, Udruga vinogradara, vinara i voćara Kaptol, Anđeoska kuhinja, Požega Art, Krug Katoličke gimnazije, Plesna radionica Ilijane Lončar, Ivana Domanović te brojni muzjeski prijatelji i djelatnici Muzeja koji garantiraju da će program biti veličanstven, zanimljiv i raznovrstan – poručila je ravnateljica Žebčević Matić.

Mirela Pavličić Hein predstavila je vrhunac Dana muzeja – izložbu pod nazivom „Alilovci, život prije 3700“ godina“. –Važnost ovog lokaliteta je u materijalu koji je pronađen, prije svega u jantarnoj perli, najstarijem takvom nalazu na ovom području, te malobrojni, ali fini keramički materijal – istaknula je Pvličić Hein dodadjući da će se na izložbi moći vidjeti i rekonstrukcija stambenog objekta, odnosno nadzemne drvene kuće.

Želite li biti posebni i nositi originalni nakit s lokalnim 'potpisom' onda je Mali salon Gradskog muzeja prava adresa na koju trebate svratiti. U njemu sve do 16. svibnja izlaže svoje unikatne primjerke nakita, slike te svijećnjake Emilija Čorak Veić iz Mihaljevaca. Naušnice s kužnim pilom, narukvice i ogrlice s natpisom Požega na glagoljici izrađene su od aluminija, mesinga i bakra. –Ovaj nakit je ujedno i suvenir. Postoji mogućnost i narudžbe nakita po želji – objasnila je Emilija koja izlaže i zanimljive drvene svijećnjake i stalak za vrlo popularne muffine.

U prostoru Gradskog muzeja Požega 17. travnja prof. dr. Stanimir Vuk-Pavlović potpisao je darovni ugovor s ravnateljicom Muzeja Majom Žebčević Matić o darivanju radnog stola Petra Markovića, hrvatskog književnika, znanstvenika i profesora na požeškoj i zagrebačkoj Gimnaziji koji je rođen 1856. u Kaptolu. Dr. Vuk-Pavlović, jedan od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika u SAD-u koji od 1984. godine radi na poznatoj klinici Mayo te koji je tijekom Domovinskog rata slao medicinsku pomoć Hrvatskoj, a za što je primio i Medalju s hrvatskim pleterom i Orden Zvijezde Danice s likom Katarine Zrinske inače je praunuk Petra Markovića.

Izuzetno sam počašćen što je Muzej prihvatio ovaj skromni dar, pisaći stol iz radne sobe moga pradjeda Petra Markovića koji je pravi požeški i kaptolski sin. Sretan sam što se taj dio obiteljskog nasljeđa vratio kući. Važno je da se naša tradicija čuva , pogotovo da mladi naraštaji znaju odakle dolaze te da razviju opravdani ponos na svoj kraj pa i kada iz njega odlaze na školovanje ili drugdje da se uvijek s ponosom vraćaju. Nadam se da će se mladi Požežani vratiti u ovaj grad koji počiva na starini i istinskoj i ponosnoj tradiciji te ga učiniti još boljim i većim – poručio je dr. Stanimir Vuk-Pavlović.

Ravnateljica Maja Žebčević Matić zahvalila mu je na dragocjenoj donaciji. –Beskrajno nam je drago kada ljudi imaju povjerenja i prepoznaju Muzej kao ustanovu koja skrbi i brine o povijesnim predmetima te dio svoje vrijedne baštine poklone Muzeju. Jedan takav primjer je dr. Stanimir Vuk-Pavlović koji je odlučio stol svoga djeda, istaknutog Požežanina, pokloniti Muzeju i smjestiti ga na mjesto kojem on pripada kako bi širem broju ljudi prenosio poruku povijesne baštine čijeg dijela je njegov pradjed bio – istaknula je ravnateljica.

U pratnji muzejskih djelatnika obišao je privremeni stalni postav Muzeja te posjetio Kaptol gdje se nalazi spomenik podignut Petru Markoviću te njegov grob u cintoru župne crkve koji je 2002. godine prenesen iz Austrije gdje Petar Marković umro u lječilištu u 44. godini života.

Dr. Vuk –Pavlović izrazio je na kraju nadu da će se njegova veza s Požegom još više učvrstiti te da će biti prilike da još navraća u naš grad.

Mali salon Gradskog muzeja od 30. ožujka pa do 10. travnja razveselit će vas pravim slavonskim motivimima i bojama. Zlatovez, marame, dijelovi narodne nošnje, vezenke, šlingeraj, nakit sa zaltovezom i slavonskim motivima... samo je dio ponude Mandice i njezine snahe Anite Tomašević iz Zagrađa. Dođite, pogledajte i izaberite pravi slavonski dar za uskrsne blagdane.

Mandica Tomašević, zaljubljenica u slavonski ručni rad, posebno tkanja, unatoč 71 godini života, jednako spretno hekla, tka, veze, šlinga ... -Ne mogu zamisliti da ne radim ništa jer tada bi se opustila i ne bih bila za ništa. Nekad se više kupovalo, a sada najviše kupuju naši ljudi koji rade vani. Kupuju i mladi nakit sa slavonskim motivima, posebno narukvice – ističe baka Mandica koja posebno hvali svoju Anitu koja je najviše zadužena za zlatovez i šlinganje.

U Malom salonu od 16. do 27. ožujka traje prodajna izložba uskrsnih ukrasnih predmeta Nade Hržine te ručnih radova Slavice Brekalo iz Požege. Gospođa Nada od različitih materijala i tehnika napravila je stolne unikatne uskrsne aranžmane, sličice s uksrsnim i proljetnim motivima te nakit. U šarenilu uskrsnih ukrasa svatko može nešto pronaći za sebe.

Umirovljenica Nada Brekalo koja se veće desetljećima bavi izradom ručnih radova nudi različite heklane radove među kojima izdvajmo uskrsnu košaru u kojoj se na uskrsno jutro nosi jelo na blagoslov te heklana jaja. Tu su još i različiti tabletići, stolnjaci, pregača....

Dragi prijatelji umjetnosti, tri dana prije zatvaranja izložbe Likovna baština obitelji Pejačević pozivamo Vas na zabavno i ugodno muzejsko druženje uz jedinstveni spoj vrhunskih slikarskih djela i muziciranje mladih požeških glazbenika.

Što se sve može napraviti i dobiti od prekrasnih ljubičastih cvjetova lavande posjetitelji mogu pogledati u Malom salonu našeg Muzeja sve do 14. ožujka. Katica Kristić, umirovljenica iz Pleternice već pet godina od lavande iz vlastitog uzgoja proizvodi eterično ulje, hidrolat, melem, sapune, ukrasne vrećice punjene suhim cvijetom lavande te čaj od cvjetova lavande.

Osnovni proizvod od lavnade je suhi cvijet i destilirane tekućine kao što je eterično ulje i hidrolat. Oni su sirovine za kozmetičku industriju i medicinu. Ja radim jedan domaći melem za razna kožna oštećenja od eteričnog lavandinog ulja, pčelinjeg voska i maslinovog ulja. Za isti problem pomaže i lavandino ulje. U ponudi imamo i čaj od prave, znači lavanade koja nije hibridna, a koji ima smirujuće i opuštajuće djelovanje - objašnjava Katica koja često svoje proizviode izlaže na sjamovima diljem naše županije, a tijekom ljeta i na moru.

Velike količine reklamnih listića koji svakoga tjedna iznova zatrpavaju poštanske sandučiće većini smeta ili još gore, ide na živce. Đura Dragić iz Trapara ne samo da priželjkuju da joj 'uvale' što više takvog materijala već moli i svoje prijatelje i poznanike da joj donesu i svoje. Razlog je jednostavan i kreativni. Naime, Đura od takvog materijala proizvodi prekrasne i unikatne ukrasne i uporabne predmete. Svoj dugogodišnji hobi do kraja veljače predstavlja i u Malom salonu Gradskog muzeja, svakog dana od 9 do 13 sati.

Od papira pletem različite košarice, kutije, vaze, ćupove i slično, Od starih tkanina pravim ukrasne jastuke i nakit, a od vune šalove i kape. Koristim i komušinu i druge prirodne materijale. Sada ću za Uskrs izrađivati različite košarice, a za Božić sam radila adventske vijence. Kao dijete gledala sam bake kako preko zime izrađuju različite ukrasne predmete pa sam odlučila malo obnoviti svoje znanje iz djetinjstva kaže Đura Dragić koja je u kolovozu u Pleterničkom inkubatoru otvorila svoju tvrtku IKA detalji koja ima i svoju facebook stranicu. Nju posebno lakaju stranci kojima su naše rukotvorine veoma zanimljive.