U utorak, 10. ožujka u 18 sati Gradski muzej Požega otvara izložbu Braća po oružju – elite željeznog doba. Radi se o izložbi koja je nastala u suradnji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Dolenjskog muzeja iz Novog Mesta iz Slovenije. Autori izložbe su Hrvoje Potrebica i Borut Križ, a kustosica izložbe Jacqueline Balen iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. 

Ova izložba prikazuje dva značajna ratnička groba iz razdoblja starijeg željeznog doba, jedan s lokaliteta Kaptol, a drugi s lokaliteta Kapiteljska njiva u Dolenjskoj. Ovi grobovi čine poveznicu između  prostora Požeške kotline i Dolenjske u Sloveniji. 

Novo Mesto u Dolenjskoj je bilo jedno od najvažnijih centara starijeg željeznog doba (8. – 5. st. pr. Kr.) na jugoistočnom alpskom prostru s utvrđenim visinskim naseljem koje omeđuje veće naseobinsko područje s pećima za taljenje željezne rude i brojnim grobljima pod tumulima te pojedinačnim grobnim humcima. Na tom prostoru dosad je istraženo 1350 kosturnih grobova među kojima i 20 bogato opremljenih kneževskih grobova. Lokalitet Kapiteljska njiva je najveće istraženo groblje čak i u europskim pojmovima. Na izložbi se prikazuje grob I/16, u kojem je se nalazi pokojnik starosti između 20 i 40 godina. Uz pokojnika su bile priložene tri posude, dvije željezne sulice, dvije sjekire, dvije brončane igle, željeni nož, pojas s dva brončana utega i željezni zakrivljeni mač – mahira u drvenim broncom okovanim koricama. Na stjenkama keramičkih posuda pronađen je grafit kojeg nema na području Dolenjske, ali ga ima oko Kaptola.

Prapovijesno nalazište Kaptol počelo se istraživati 1960-ih godina, na položaju Čemernica. Iz tih prvih istraživanja na izložbi će biti prikazan materijal iz tumula X koji se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu, pa će Požežani imati priliku vidjeti materijal koji nam inače nije dostupan. Dr. sc. Hrvoje Potrebica, koji vodi arheološka istraživanja na lokalitetu Kaptol od 2001. godine, proveo je i revizijsko istraživanje tumula X te je ustanovio da tumul X u prvim istraživanjima nije do kraja istražen i prikupio je novu građu koja se čuva u Gradskom muzeju Požega. Na ovoj izložbi po prvi put će se spojiti ova grobna cjelina.

Uz ovu izložbu, kao i dosad, bit će organizirane radionice za djecu predškolskog i školskog uzrasta. Izložba ostaje otvorena do 23. travnja 2020. godine, a moći će se pogledati od ponedjeljka do subote u prijepodnevnim satima, od 10 do 12 sati, te ponedjeljkom i srijedom i u poslijepodnevnim satima od 18 do 20 sati.

Noć muzeja  u našem Muzeju obilježena je uz trenutnu izložbu „Barun Trenk, novo lice legende“. Program je započeo radionicom za najmlađe “U Trenkovoj kapi” koju je vodila nastavnica likovne kulture Sanja Mišić, a nastavio se  razgledavanjem izložbe uz stručno vodstvo muzejske pedagoginje Ljiljane Marić.

Slijedio je program dodjele zahvalnica  darovateljima, donatorima i volonterima Muzeja. Na početku se svima obratila ravnateljica Muzeja Mirela Pavličić Hein koja je istaknula da je tema ovogodišnje Noći muzeja - Velike obljetnice hrvatskih muzeja. -Mi smo ušli u svoju 96. obljetnicu i polako se bližimo stotoj. Ponosimo se što smo najstariji gradski muzej na području istočne Hrvatske. Ovom prilikom želimo još jednom istaknuti važnost i značaj našeg Muzeja u očuvanju i prezentaciji kulturne baštine te se zahvaliti svim pojedincima i ustanovama koji su nam pomogli u realizaciji naših prošlogodišnjih programa – istaknula je ravnateljica.

Podsjetila je da je Muzej prošle godine imao čak tri svoje autorske izložbe u Požegi: Korak ispred vremena, Atelier Wollner (1899. – 1934.) i Pjevat će Slavonija, požeški festival (1969. – 2019.) autorice Ivane Domanović. Maja Žebčević Matić predstavila je svoju izložbu Muzej u loncu u Daruvaru te u suradnji s Glazbenom školom Požega realizirala izložbu Pod požeškim brdima o skladatelju Josipu Andriću. Lidija Španiček u suradnji s LZD „Vila Velebita“ pripremila je izložbu Kolektivnu izložbu slika sudionika likovne kolonije „Vila Velebita“. U Muzeju su gostovale i tri izložbe iz Zagreba, O životinjama i ljudima iz Etnografskog muzeja u Zagrebu, Lumen Echo, izložbu udruge Radiona.org te izložbu Ljepota lažnog sjaj Muzeja policije.

Tijekom godine održano je i niz predavanja: Dubravke Matoković, Frane Barišića, Maje Žebčević Matić, Zlatka Uzelca, Petra Sekulića, Hrvoja Potrebice i Manuela Fernandeza Gotza. Prikazan je i film o Zlatku Boureku, redatelja Zorana Peze koji je taj film i ustupio Muzeju na daljnje korištenje. Povodom Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja uz pomoć fotografa Mladena Božičkovića snimljena je zračna fotografija s motivom 95. Tijekom godine pedagoginja Ljiljana Marić održala je niz radionica za učenike osnovnih i srednjih škola te vrtićarce. Pojedine radionice napravljene su u suradnji sa Sanjom Mišić, učiteljicom likovne kulture te u suradnji s Tatjanom Kostanjević, akademskom kiparicom. Osim ovih programa djelatnici Gradskog muzeja Požega marljivo su radili i na terenu i skupljali građu te su tu građu i obradili i inventirali.

Svi ovi naši programi ne bi se mogli realizirati bez pomoći naših prijatelja i suradnika. U protekloj godini surađivali smo s 50-tak pojedinaca i ustanova. Ovim putem im se želimo zahvaliti. A to su: Obitelj Baketarić, Blaženko Šegmanović, Boris Maringer, Damir Sviben, Davor Margetić, Mario i Filip Križanac,  Ivan Jurković, Jadranka Đaković, Jelena Čokrlić, Ljiljana Šoh, Marijan Grbac, Milan Roksandić, Mladen Božičković, Obitelj Haiman, Pavo Šutalo, Robert Idlbek, Tatjana Kostanjević, Vlado Bauer, Vlado Čepelak, Marijan Pavelić, Stjepan Vuković, Zlatko Škritek, Žana Popek, Frano Barišić, Goran Krmpotić, obitelj Troha, zatim ustanove i udruge: Centar za prapovijesna istraživanja, Dom za starije i nemoćne osobe Požega, Enzita Kitchen studio i Marija Gačić,  Etnografski muzej u Zagrebu, Glazbena škola Požega, Gradska glazba Trenkovi panduri Požega, Gradska knjižnica i čitaonica Požega, Gradska straža Požega, Gradsko kazalište Požega, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, Hrvatski restauratorski zavod – Petar Sekulić, JVP Požega, Komunalac d.o.o., Ličko zavičajno društvo „Vila Velebita“, Ogranak Matice hrvatske u Požegi, Muzej policije, Opća županijska bolnica Požega, Povijesna postrojba Trenkovi panduri Požega, Radiona.org, TZ Grada Požege, Udruga Aurea fest, Udruga Kvizoljupci Zlatne doline, UO Plesna radionica Ilijana Lončar, GFR, JU Sportski objekti Požega i Požeški sportski savez, Muzej grada Pakraca, Povijesno društvo Požega, Ekonomska škola u Daruvaru – istaknula je ravnateljica.

Nazočnima se zatim obratio požeški gradonačelnik Darko Puljašić. -Puno nas je večeras ovdje, ravnateljica i ja zbog toga smo vrlo ponosni. Drago mi je da su Požežani otkrili vrijedne sadržaje koje nudi njihov muzej i stoga s velikim zadovoljstvom mogu ponoviti i ono što dugo najavljujemo, a to je potpuna rekonstrukcija našeg muzeja. Konačno smo pred potpisivanjem ugovora, dobili smo novce i nadamo se da ćemo u idućih dvije do tri godine oplemeniti ovaj prostor te da će i prije 100-tog rođendana požeški muzej zablistati onom snagom i s onim uvjetima kakve ova vrijedna ustanova s dragocjenom građom i misijom i zaslužuje - poručio je gradonačelnik Puljašić.

Zatim je darovateljima muzejske građe i donatorima uručio zahvalnice, a oni su: Lojzo Buturac, Anita Grbavac Jakobović, Anto Križan, Antun Lovrić, Bernardo Tancoš, Branka Antonić, Branko Hribar, Cvija Grčević, Danijela Vuč Bobok, Davor Uh, Davor Žilić, Državni arhiv u Slavonskom Brodu – Odjel u Požegi, Đurđa Janković, Ivan Gašpar, Jagoda Polanc Mesing, Karlo Lončar, Marija Badanjak, Marija Matoković, Marija Vincijanović, Marinko Šperanda, LZD Vila Velebita, Matej Glasnović, Mira Miljević, Mirjana Šperanda, Mirjana Trbović, Mladen Gajer, Neda Domaćinović, Neda Kovačić, Obitelj Martinčić, Silvija Begović, Silvije Marjanović, Slaven Perović, Snježana Nitraj, Vera Ćuže Abramović, Vjekoslav Kramberger, Zoran Pezo, Glazbeno društvo „Zlatne žice Slavonije“, Marko Puača i Vinarija Kaptol. Zahvalnice su uručene i volonterima: Barbari Ozanjak, Dijani Klarić, Sanji Mišić i Tanji Šajn.

Slijedio je vrlo atraktivan dio programa, a to je prezentacija povijesnog i sportskog mačevanja koje su prezentirali članovi mačevalačkog kluba „Dmitar Zvonimir“ iz Osijeka. Naime, poznato je kako je barun Trenk bio poznat i kao vrsni mačevalac. Prezentacijom su posebno bila oduševljena djeca koja su imala priliku i sama se okušati u mačevanju.

Za kraj Noći muzeja održan je turnir u brzopoteznom šahu „Barun Trenk“ u organizaciji šahovskog kluba „Vina Markota“ iz Pleternice. Na početku turnira sve je pozdravila ravnateljica Pavličić Hein, ispred pleterničkog kluba Marinko Markota i Marijan Kanjković dok je tajnik kluba Željko Pavlović objasnio poveznicu Trenka i šaha. Naime, barun Trenk, kako su objasnili članovi kluba za vojnog pohoda u šatoru pruskog kralja Fridricha II. zaplijenio je vrijednu šahovsku garnituru od slonovače koji je bio pohranjen u Hrvatskom narodnom muzeju u Zagrebu, a koji je poglavnik Pavelić vratio Hitleru.

Prvo mjesto na turniru je osvojio je Ivica Samarđić. Zatim je slijedila simultanka na šest ploča s Hrvojem Vlahovim koji je uspio pobijediti sve osim Antuna Mandića koji je remizirao. Pobjednicima je prigodne nagrade uručio gradonačelnik Puljašić. U glazbenom dijelu programa nastupili su učenici požeške Glazbene škole.

FOTOGALERIJA:

je priručnik koji donosi detaljne opise ženske i muške narodne nošnje Biškupaca za potrebu obnove i izradu novih nošnji. Tekst priručnika popraćen je dokumentarnim fotografijama i crtežima krojeva tradicijskog ženskog i muškog ruha.

Knjigu se recenzirale muzejske savjetnice Ivanka Ivkanec i Vesna Kolić Klikić, a lektorirala prof. Dijana Klarić. Krojeve su crtale Jelena Grabusin, dipl. ing. i Sanja Špehar, dipl. ing. Autori fotografija su Barbara Ozanjak i Boris Knez, a sažetak je na engleski prevela Dunja Horvat Weitner.

Barun Trenk, novo lice legende, izložba Muzeja grada Brna sinoć je u nazočnosti brojnih posjetitelja otvorena u našem Muzeju. Na početku svečanog programa otvaranja sve nazočne je pozdravila Mirela Pavličić Hein, ravnateljica Muzeja istaknuvši da je ova izložba nastala u suradnji Muzeja grada Brna, Masarykovog sveučilišta te Kapucinske grobnice u Brnu. Autori izložbe su Mikoláš Jurda, Helena Lukášová, Ctibor Ostrý, Petra Urbanová i Petr Vachůt. Izložba prikazuje rezultate antropoloških istraživanja provedenih na mumificiranim ostacima baruna Trenka. 

-Izložba je izvorno bila na češkom, a mi smo je prilagodili nama, preveli smo sve tekstove na hrvatski jezik i tiskali nove panoe. Ova prilagodba nastala je u suradnji s Muzejom grada Pakraca i Gradskim muzejom Bjelovar – istaknula je ravnateljica te se zahvalila Povijesnoj postrojbi Trenkovi panduri Požega na njihovoj iskazanoj inicijativi da ova izložba dođe u Požegu te na pomoći prilikom organizacije ovog otvorenja. Zahvalu je uputila i Gradskoj glazbi Trenkovi panduri Požega i Glazbenoj školi Požega koji su svojim nastupom omogućili da ovo otvorenje prođe u svečanom tonu te tvrtki Zvečevo d.d. koja je donirala biljni liker Barun za otvorenje.

O samoj izložbi više je rekla muzejska pedagoginja Ljiljana Marić. Današnja percepcija prosječnog građanina o Trenku, kazala je, je ta da je on bio okrutan, nasilan, nagao, pohlepan, samovoljan, obijestan, sklon razvratnosti i nečasnom ponašanju. Ova izložba među ostalim nudi i jednu drugačiju sliku o njemu. On je bio i obrazovan,  školovao se u isusovačkim gimnazijama u Sopronu, Požegi i Beču, govorio je sedam jezika, volio je englesku književnost i glazbu, svirao je violinu, dobro pjevao i plesao, bio je hrabar, jako je držao do ugleda i časti.

Istaknula je da je ova izložba jedinstvena, posebna i prva u Hrvatskoj  po tome što nam  prva nudi rekonstrukciju jedne povijesne osobe, odnosno njezin stvaran povijesni izgled i to ne samo lica, nego cijelog tijela i odjeće.  Osim izgleda antropološkom analizom mumificiranog Trenkovog tijela dobili smo podatke od kojih je sve bolesti Trenk bolovao, jesu li ga boljela leđa, zašto je imao zubnog kamenca više nego ostali u to vrijeme, zašto je šepao, koji broj obuće je nosio, koliko je bio visok, je li pušio, je li bio dešnjak ili ljevak… i niz drugih zanimljivosti. 

Osim rekonstrukcije napravljena je i animacija na taj način da je digitalnom modelu Trenka bio pridružen pokret upotrebom animacijskih programa i postupaka kakve upotrebljavaju filmski studiji. 

Gradonačelnik Darko Puljašić je podsjetio kako mu se krajem 2017. godine obratila udruga Trenkovi panduri s idejom da se pozovu osobe iz Muzeja grada Brna koji rade izložbu o Trenku. -Ideju sam objeručke prihvatio pa smo već u prigodi Dana grada ugostili goste iz Češke Republike i povezali ih s našim Muzejom. Danas imamo ovdje jedinstvenu izložbu o jednom, po mnogo čemu posebnom čovjeku. Ali po meni, on je poseban ponajviše zbog jednog razloga – dok je bio plemić, svirao violinu i govorio sedam jezika, dok je bio primjer obrazovanog čovjeka, ali i pustopašna baraba i ratnik – iza njega su stajali naši Slavonci, Trenkovi panduri. Svoju snagu crpio je iz Slavonije iz svojih Slavonaca i uvjeren sam kako je bio tako velika zvijezda ondašnjeg društvenog neba upravo zbog njih – istaknuo je gradonačelnik te dodao kako će se truditi iskoristiti priču o Trenku i kroz turizam.

Župan Alojz Tomašević je kazao da o Trenku ne može govoriti kao povjesničar, ali ga obožava kao umirovljeni general i dugogodišnji vojnik. -Brojne vojske izučavaju njegovo djelo, prije 200 i više godina ratovao je, branio, pa možda i bio baraba, ali vojnik nije zadužen da bude dobra duša već uspješan na bojištu. On i njegovi panduri pronijeli slavu diljem Europe – istaknuo je župan Tomašević podsjetivši da je Županija kupila njegov zapušteni dvorac u Trenkovu kojega će obnoviti i u njemu prezentirati lik i djelo baruna Trenka.

Izložbu je otvorio dr. sc. Alexander Buczynski s Hrvatskog instituta za povijest koji je kazao da je barun Trenk nesumnjivo jedna od najpoznatijih osoba hrvatske povijesti, a njegov buran život nije ostavio tragove samo u radovima povjesničara već i u djelima romanopisaca, pjesnika i libretista. 

-Vlastelin, ratnik, zapovjednik pandurskih dragovoljaca, Slavonac pruskog podrijetla Trenk je toliko legendaran da o njemu kolaju brojne priče koje većinom nisu provjerene. U hrvatskoj i svjetskoj historiografiji još uvijek ne postoji jasna slika kakav je bio Franjo Trenk. No što god u konačnici zaključili o njemu, zapravo je samo jedna stvar sigurna -Trenk nikoga neće ostaviti ravnodušnim. I nakon 270 godina barun se evo zasluženo vratio kući u Slavoniju - rekao je dr.sc. Buczynski otvarajući izložbu koja se može razgledati do 29. veljače.

Sve nazočne kroz program je vodila Nataša Puljašić, profesorica hrvatskog jezika i povijesti iz Gimnazije.

Gradski muzej Požega tijekom siječnja i veljače ove godine ugostit će jednu zanimljivu izložbu iz Republike Češke, Barun Trenk, novo lice legende, najavila je na današnjoj konferenciji za novinare Mirela Pavličić Hein, ravnateljica Muzeja.

Kazala je da se radi o izložbi koja je nastala u suradnji Muzeja grada Brna, Masarykovog sveučilišta i Kapucinske grobnice u Brnu. Autori izložbe su Mikoláš Jurda, Helena Lukášová, Ctibor Ostrý, Petra Urbanová, Petr Vachůt, a prikazuje rezultate antropoloških istraživanja provedenih na mumificiranim ostacima baruna Trenka.

Izložba je izvorno bila na češkom, a Gradski muzej Požega je u suradnji s Muzejom grada Pakraca i Gradskim muzejom Bjelovar napravio prilagodbu, preveo sve tekstove i tiskao nove panoe.

Ivana Domanović, kustosica Povijesnog odjela je istaknula da je Požega na mnogo načina povezana s barunom Trenkom. On je s braćom pohađao isusovačku gimnaziju u Požegi te je stanovao u požeškoj Kolegiji.

Obitelj Trenk na području požeške županije je pribavila i dosta imanja. Najprije Brestovac, a kasnije Veliku, Pakrac i Pleternicu. Franjo je tako uz svoja i očeva imanja postao najbogatiji plemić u Slavoniji, a za sebe je u više navrata rekao kako se smatra Slavoncem – objasnila je kustosica Domanović.

Dodala je kako Trenka najviše pamtimo po njegovim pandurima, odnosno "Trenkovoj pandurskoj regimenti" iz koje je nastala čuvena 53. pješačka pukovnija, najstarija hrvatska pukovnija koja je djelovala sve do raspada Austro – Ugarske Monarhije krajem 1918. godine.

Ljiljana Marić, muzejska pedagoginja istaknula je da je ova izložba jedinstvena i prva po tome što će se na njoj vidjeti rekonstrukcija jedne povijesne osobe, odnosno njezin stvaran povijesni izgled. Osim izgleda antropološkom analizom dobili su se podaci od kojih je sve bolesti Trenk bolovao, jesu li ga boljela leđa, zašto je imao zubnog kamenca više nego ostali u to vrijeme, zašto je šepao, koji broj obuće je nosio, koliko je bio visok, je li pušio, je li bio dešnjak ili ljevak… i niz drugih zanimljivosti.

Osim rekonstrukcije, dodala je, napravljena je i animacija na taj način da je digitalnom modelu Trenka bio pridružen pokret upotrebom istih animacijskih programa i postupaka kakve upotrebljavaju filmski studiji. Animacija je bila rađena u programu kao i animacija u filmu Avatar. Video je nastao upotrebom programa koji su se koristili za izradu efekata u filmu Rouge One: Priča iz Ratova zvijezda.

Otvorenje izložbe je u četvrtak, 16. siječnja 2020. godine u 18 sati. Izložba ostaje otvorena do 29. veljače, a moći će se pogledati od ponedjeljka do subote, prijepodne od 10 do 12 sati, te ponedjeljkom i srijedom, poslijepodne od 17 do 19 sati.

U čast 125. obljetnice rođenja skladatelja Josipa Andrića Glazbena škola Požega i Gradski muzej Požega priređuju prigodnu izložbu, koncert i predavanje  koje je  najavljeno na konferenciji za novinare 21. studenoga u Glazbenoj školi.

Alen Kovačević, ravnatelj Glazbene škole ovom prigodom zahvalio se Gradskom muzeju i ravnateljici Mireli Pavličić Hein na pomoći u obilježavanju Andrićeve obljetnice, zatim Hrvatskoj glazbenoj udruzi Festival bunjevački pisama i njihovom predsjedniku Marku Sente čiji će članovi nastupiti na koncertu u Požegi te Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata i njihovom ravnatelju Tomislavu Žigmanovu na ustupljenoj građi za izložbu. Posebnu zahvalu izrekao je glavnim akterima ovog projekta Maji Žebčević Matić i Saši Botički.

Mirela Pavličić Hein, ravnateljica Gradskog muzeja istaknula je da ove dvije ustanove su i do sada sudjelovale u nekim zajedničkim projektima, posebice prilikom otvorenja nekih izložaba . -Realizacijom izložbe Pod požeškim brdima, obje ustanove žele ukazati na život i djelovanje Josipa Andrića u Požegi. Svestrani mladi glazbenik u Požegi je proveo samo osam godina svog života, ali vrlo značajnih godina jer tu je stvorio prve skladbe u kojima je opjevao Požegu – objasnila je ravnateljica Pavličić Hein.

O samoj izložbi više je rekla autorica Maja Žebčević Matić. Naglasila je da Andrić zaslužuje ovakvo prisjećanje jer je upravo zahvaljujući njemu Požega najopjevaniji grad u Slavoniji. Posvetio joj je više od 50 skladbi. -Svoje glazbeno korijenje kao i ljubav prema tamburici Andrić je stekao upravo u Požegi. Afirmirao je tamburu kao glazbeni instrument koji je dovoljno vrijedan da se za njega skladaju i ozbiljna djela – napomenula je autorica izložbe. 

Osim što je bio vrstan glazbenik, skladatelj i glazbeni kritičar, Andrić je, dodala je Maja Žebčević Matić bio i 30-ak godina najplodniji urednik Hrvatskog književnog društva sv. Jeronima u Zagrebu te sakupljač narodnog glazbenog blaga koji je u Požeštini skupio preko 500 izvornih napjeva. Osim toga Andrić je bio jedan od najistaknutijih promotora proglašenja svetim Nikole Tavelića koji je svoju prvu kapelicu u svijetu dobio u Cerovcu, župa Jakšić.

O koncertu koji će slijediti nakon otvorenja izložbe govorio je prof. Saša Botički, pročelnik Odjela za tambure. -Za koncert smo nastojali izdvojiti kompozicije koje su uglavnom nastajale u Požegi, a koje su dovoljno atraktivne za slušati. Uglavnom je riječ o kompozicijama za klavir uz tamburaški orkestar ili manji komorni tamburaški sastav te orkestarske  i zborske kompozicije . Uvodna kompozicija će biti Pod požeškim  brdima kako se zove i koncert i izložba – objasnio je prof. Botički. 

 Otvorenje izložbe je u predvorju Glazbene škole u utorak, 26. studenoga u 18 sati. Izložba će se moći pogledati do 20. prosinca. Nakon otvorenja izložbe, slijedi koncert djela J. Andrića, u 19,30 sati. U četvrtak, 28. studenoga u 18 sati, u Plavoj dvorani Glazbene škole, kao dio ovog programa bit će održano i predavanje Maje Žebčević Matić o životu i djelovanju Josipa Andriću.

U petak, 15. studenog u 18 sati u izložbenoj dvorani Gradskog muzeja Požega otvara se izložba „Ljepota lažnog sjaja“ koja nam stiže iz zagrebačkog Muzeja policije. Na izložbi će biti predstavljeno oko 50 krivotvorenih umjetnina, većinom su to ulja na platnu te nekoliko skulptura.

Najviše je krivotvorenih radova Ede Murtića, Zlatka Price, Ljube Ivančića i Mersada Berbera, a u manjem broju su to radovi Dimitrija Popovića, Đure Pulitike, Vaska Lipovca, Ivana Lackovića Croate, Miljenka Stančića, Vladimira Kirina, Oskara Hermana, Borisa Bućana, Ivana Rabuzina, Ivana Generalića, Ferde Kovačevića i Dragice Cvek Jordan. Tu su i krivotvorene skulpture Dušana Džamonje i Vojina Bakića. Od poznatih svjetskih slikara na izložbi će se moći pogledati krivotvorine slika Salvadora Dalija, Pabla Picassa i Pierre-Augustea Renoira.

Izlaganjem krivotvorina želi se upozoriti na beskrupuloznost crnog tržišta koje u utrci za zaradom ne preže od prijevara dobronamjernih, ali naivnih i neupućenih kupaca. Osim toga tu je i edukativni pristup koji će potencijalnim kupcima umjetnina ukazati na suvremene metode vještačenja sumnjivih umjetničkih djela i poučiti ih jednostavnim savjetima na nužan oprez pri kupnji. 

Izložba je do sada gostovala u mnogim gradovima Hrvatske te u Sloveniji.