Gradski muzej Požega nastavlja i ove godine s radionicama izrade tradicijskog nakita požeškoga kraja. Radionica je dio projekta realizacije izložbe o tradicijskom nakitu Požeško-slavonske županije u suradnji s Muzejom grada Pakraca. Pridružite nam se u izradi ogrlica od staklenih perlica prema starim fotografijama.

Radionica počinje u petak, 1. rujna 2023. s početkom u 18.00 sati i nastavlja u subotu, 2. rujna 2023. s početkom u 9 sati. Voditeljica je gospođa Vinka Mareković, dugogodišnja edukatorica izrade tradicijskog hrvatskog nakita od perlica.

Radionica je namijenjena starijima od 15 godina.

Materijal za rad je osiguran, a sudjelovanje je besplatno. Broj mjesta je ograničen.

Svi zainteresirani mogu se prijaviti na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili putem sms-a na 098/9063349

U sklopu Dana sv. Nikole Tavelića 5. srpnja je u Franjevačkom muzeju u Tomislavgradu otvorena izložba "Kruh nebeski", autorica Dijane Klarić i Ljiljane Marić. Izložba je prvi puta bila postavljena u Gradskom muzeju Požega prije tri godine, a do sada je gostovala u Pakracu i Novoj Gradiški. Prvo međunarodno gostovanje jedne požeške izložbe dogodilo se na 10. obljetnicu osnivanja Franjevačkog muzeja kako je rekao njezin ravnatelj fra Bože Milić koji je Požežanima zahvalio na postavljanju ove izuzetno zanimljive izložbe. A nju je predstavila jedna od autorica Ljiljana Marić spomenuvši da ima mnogo poveznica između duvanjskog i požeškog kraja. Izdvojila je da je na isti dan kada je osnovan i Franjevački muzej osnovana i Požeška biskupija te da je prvi hrvatski svetac kojeg posebno štuju u Tomislavgradu svoju prvu crkvicu s glavnim oltarom dobio na hrvatskom tlu u selu Cerovcu kraj Požege.
Kustosica Marić je objasnila da je izložba o molitvenicima i molitvi Kruh nebeski dobila naziv po istoimenom molitveniku koji je doživio kod nas najveći broj izdanja – čak 47. Prvo izdanje je tiskano 1909. godine i može se prelistati na touch screen, a zadnje prije tri godine.
-Na izložbi se nalazi 96 molitvenika pisanih na latinici, bosančici i ćirilici te na nekoliko jezika. Ovdje se nalazi i prvo cjelovito izdanje Biblije na hrvatskom jeziku iz 1831. godine. Zašto i Biblija na ovoj izložbi. Upravo zato što se u njoj nalaze prve molitve, a po molitvama je molitvenik i dobio naziv. Najstariji izloženi molitvenik je vodič kroz kršćanske pobožnosti na francuskom jeziku tiskan u Parizu 1681. – objasnila je autorica izložbe.
Molitvenici koji su često bili jedine tiskane knjige u kući često su služili, dodala je, i za bilježenje najvažnijih obiteljskih podataka. Tako se u molitveniku Varia pietatis autora Stanislava Losgotta, tiskan u Budimu 1769. nalaze vrlo zanimljive rukopisne bilješke njezina vlasnika grofa Ivana Jankovića koji je pisao podatke o rođenju i smrti svoje djece kao i podatke o zarukama i vjenčanju sa svojom suprugom.
Na izložbi se nalazi i najstarija pronađenu krunicu na hrvatskom tlu. Pronađena je prije 4 godine tijekom arheoloških istraživanja benediktinske opatije sv. Mihovila Arkanđela na Rudini.
-Ostaci krunice pronađeni su uz posmrtne ostatke starije ženske osobe zajedno s olovnom bulom pape Bonifacija IX. Temeljem rezultata antropološke analize, pisanih izvora i pronađenih pokretnih nalaza pretpostavlja se da je riječ o posmrtnim ostacima pripadnice plemićkog roda Podvrški – Margareti, kojoj je papa Bonifacije IX. 1397. godine izdao nama danas nepoznatu ispravu – objasnila je Lj. Marić koja se zahvalila domaćinima na pomoći pri realizaciji izložbe kustosu Stipanu Dilberu i ravnatelju fra Boži Miliću, djelatnicima Knjižnice Vinku i Anici kao i muzejskom tehničaru požeškog Muzeja Borisu Knezu te posebno suatorici izložbe i autorici kataloga Dijani Klarić iz Gradske knjižnice Požega kao i Gradu Požegi i Ministarstvu kulture koji su financijski pomogli njezinoj realizaciji.
Otvorenju izložbe nazočio je načelnik općine Ivan Buntić te pleternička gradonačelnica Marija Šarić sa suradnicima. Izložba koja će u Tomislavgradu gostovat do 11.9.2023. otvorio je fra Bože Milić, a program otvorenja pjesmom su upotpunili članovi Frame.

Nakon Požege, Siska, Zagreba i Pakraca naša izložba „Slatki život, 100 godina tvornice Zvečevo“ preselila se u Gradski muzej Nova Gradiška.

Veliko hvala kolegama muzealcima na pozivu i na gostoprimstvu.

Svi zainteresirani mogu pogledati izložbu od ponedjeljka do petka u periodu od 7 do 15 sati, a može se pogledati i izvan radnog vremena uz prethodnu najavu. Izložba ostaje u Novoj Gradišci sve do 13. kolovoza.

Više podataka na stranici Gradskog muzeja Nova Gradiška

Na današnji dan (10. veljače) prije 100 godina u Požegi je rođen Matko Peić, akademik, akademski slikar, književnik, likovni pedagog i povjesničar umjetnosti. Tim povodom Gradski muzej Požega upriličio je izložbu iz ostavštine Matka Peića koja je proglašena kulturnim dobrom pod nazivom „Povratak u Požega“ autorica Ivane Domanović, Andreje Vojnić i Lidije Španiček.
Današnje otvorenje u Galeriji Svjetlosti u Gradskoj knjižnici Požega počelo je nastupom članova Zavičajne udruge Požeško-slavonske županije „Matko Peić“ koji su čitali svoje ili interpretirali tuđe stihove. O samoj izložbi govorila je jedna od autorica izložbe i v.d. ravnateljica Muzeja Lidija Španiček.
Danas posredstvom izložbe, odnosno muzeološki prezentiranih osobnih predmeta Matka Peića, knjiga, fotografija, dokumenata iz njegova života, te slika koje je naslikao na mjestima koja su mu bila posebno zanimljiva, ulazimo u sasvim poseban svijet. To je svijet čovjeka koji je u prostorima svoga života, stanu i radnoj sobi imao tek ono što mu je koristilo za znanstveni i umjetnički rad, ono što mu je koristilo u istraživanju, dokumentiranju svijeta. To su različiti pomoćni svakodnevni, funkcionalni predmeti koje je želio imati oko sebe ili sa sobom, a koje je izabrala i prezentirala kustosica Povijesnog odjela Ivana Domanović- istaknula je Lidija Španiček.
Na izložbi je, dodala je, prezentirano i ono što je nosio na put ili s puta, a što mu je koristilo u snalaženju u gradovima i mjestima u kojima je istraživao živote umjetnika i drugih značajnih osoba, zatim knjige koje je kupovao, sakupljao ili dobivao, vodiči, te djela s područja likovne pedagogije, kojima je kao malo tko likovnošću, dječjom iskrenosti, osjećajem britkog likovnog pedagoga učio sve oko sebe kako razumjeti slike i riječi. Ovu cjelinu, knjižni dio izložbe izabrala je i prezentirala kustosica Andreja Vojnić.
U likovnom dijelu izložbe su slike koje se ne odnose samo na Požegu, nego i na druge gradove, hrvatske i europske, koje je Matko Peić posjetio i u kojima je slikao u različito doba dana, najčešće akvarelom ili tušem, često na otkinutim, neravnim listovima bloka. Ovaj dio izložbe pripremila je muzejska savjetnica Lidija Španiček. Posebno je istaknula kako je u Peićevoj ostavštini pronađen jedan izuzetno vrijedan predmet - kovčeg Miroslava ( Frice) Kraljevića, koji je na izložbi predstavljen putem fotografije jer mu je potrebna restauracija.
Izložbu koju je otvorio prof. dr. Borislav Miličević, zamjenik gradonačelnika može se pogledati do 16. ožujka ove godine u radno vrijeme knjižnice i uz najavu kako je navedeno na internetskoj stranici Gradskog muzeja Požega.
U glazbenom dijelu programa otvaranja nastupila je učenica 1. razreda srednje Glazbene škole Margareta Jakobović na flauti pod vodstvom mentorice mag. glazbe Ive Sessa Štancl uz klavirsku pratnju mag. glazbe Matee Šeremet.

Gradski muzej Požega proslavio je sinoć (6.12.) svoj 98. rođendan okružen brojnim oduševljenim poštovateljima prošlosti svoga grada okupljenim oko još jedne zanimljive teme Kluba čitatelja vlastite prošlosti. Kroz gotovo dvjestotinjak fotografija iz obiteljskih albuma Požežana ali onih časnih sestara Milosrdnica, zaljubljenici u lokalnu prošlost u prepunjenoj Dvorani znanja Gradske knjižnice imali su se prilike upoznati sa zanimljivim i fascinantnim detaljima iznimno uspješnog, prije svega pedagoškog djelovanja ovog reda u gradu.

Na početku susreta sve je pozdravila i najavila temu v.d. ravnateljica Muzeja Lidija Španiček, a kroz samu temu nazočne je vodila autorica projekta Kluba čitatelja vlastite prošlosti muzejska savjetnica Maja Žebčević Matić.

Prije 160 godina sestre Milosrdnice svetog Vinka Paulskog pozvane su u Požegu da osnuju Pučku djevojačku školi kojoj se ubrzo pridružila i Viša građanska djevojačka škola, potom Domaćinska škola i Dječji vrtić. Na vrhuncu svog djelovanja između dva svjetska rata djelujući kao iznimno cjenjeni Zavod svojim aktivnostima otvorenima za javnost kroz atraktivne gimnastičke vježbe, začudne, gotovo profesionalno producirane predstave, impresivne izložbe, ekskurzije i procesije, bile su dobro došlo iskustvo i prozor u europsku kulturu življenja brojnim generacijama djevojaka iz Požege, cijelog požeškog kraja ali i puno šire. Sav prihod od javnih nastupa usmjeravan je prema najpotrebnijoj djeci u vrijeme svjetske krize, pa je tako upravo kod časnih djelovala prva i najduža školska besplatna kuhinja. Fotografije su posjetiteljima pružile zanimljiv uvid u vrlo žive svakodnevne aktivnosti i u periodu poslije Drugog svjetskog rata kada im je oduzeto pravo pedagoškog djelovanja.

Dojmovi viđenog dugo su se još sređivali uz čaj i medenjake u velikoj dvorani samog samostana kamo su časne na čelu s predstojnicom č. Slavkom Vrbanić pozvale sve prisutne, možda baš na istom mjestu gdje je Julije Kempf prije gotovo jednog stoljeća upriličio prvu izložbu tek rođenog požeškog muzeja.

U Galeriji Ciraki Gradskog kazališta sinoć je (8.12) otvorena izložba Gradskog muzeja Požega „Najljepše želje“. Autorica izložbe Lidija Španiček, v. d. ravnateljica Gradskog muzeja Požega istaknula je kako se izložba sastoji od božićnih i novogodišnjih čestitki koje su dio Zbirke čestitki požeškog muzeja te da nas one podsjećaju na jednu lijepu tradiciju ljudske komunikacije ilustriranom kartom s prigodnim čestitarskim tekstom. Najstarije muzejske čestitke na izložbi potječu iz dvadesetih godina 20. stoljeća koje su pripadale obitelji Kempf.

Prvu čestitku, u današnjem obliku, dodala je autorica, poslao je 1843. godine engleski poduzetnik Henry Cole. Božićne čestitke toga vremena ilustrirale su se cvjetnim motivima i motivima vila, a zatim i duhovitim i sentimentalnim motivima djece. Najstarije čestitke u Hrvatskoj čuvaju se uglavnom u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a pripadale su Elzi Kučeri, prvoj hrvatskoj knjižničarki. Uglavnom su to čestitke s početka 20. stoljeća, od kojih je najstarija iz 1904. godine.

Izložbom „Najljepše želje“ iz Zbirke čestitki Gradskog muzeja Požega prezentirano je oko 130 muzejskih božićnih i novogodišnjih čestitki s različitim temama. To su čestitke s motivima djece, Isusova rođenja (prisutan na hrvatskim čestitkama od prve njihove pojave do danas), idiličnih pejzaža, životinja, povremeno Djeda Mraza i sv. Nikole. Najljepši motivi su božićni običaji koje su predloške radili likovni umjetnici. Najveći broj ovih čestitki darovale su obitelji Kempf i obitelj Šernhorst (Matoković), što ukazuje na živu tradiciju komunikacije čestitkama ovih obitelji s rodbinom, prijateljima i poslovnim suradnicima.

Motivi čestitki su se kroz vrijeme mijenjale. Najveći broj i najstarije primjerke možemo pratiti od dvadesetih godina 20. stoljeća, gdje su uglavnom motivi djeca. Kasnije se na čestitkama kao motiv prikazuje priroda, životinje, zimske idile. Tako čarobna mala čestitka puna blagdanskog duha, kao da je ispunila i ispunjava ono što svima želimo, a to su najbolje želje – poručila je autorica Lidija Španiček.

U sklopu otvaranja izložbe Mala škola kazališta pod vodstvom Kornelije Marks izvela je „Drvo bajki – Pismo za Djeda Božićnjaka“ , a jedan „Djede Božićnjak“, odnosno poznati požeški ljubitelj povijesti i kolekcionar svega veznoga uz naš kraj Vjekoslav Kramberger je požeškom Muzeju poklonio četiri čestitke iz vremena prije Prvoga svjetskog rata. Najstarija je iz 1903. godine. To će sada postati i najstarije čestitke Gradskog muzeja Požega čija je dodatna vrijednost zbog njihove povezanosti s požeškim krajem preko pošiljatelja i primatelja . Muzej mu je na ovom daru neizmjerno zahvalan.

Izložba se može pogledati svakog radnog dana od 10 do 12 sati, a u večernjim satima u vrijeme kazališnih predstava.

Djelatnica Gradskog muzeja Požega, muzejska savjetnica, Maja Žebčević Matić, imenovana je na mandat od četiri godine u Hrvatsko muzejsko vijeće (HMV), savjetodavno tijelo Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Hrvatsko muzejsko vijeće ima predsjednika i šest članova koje imenuje ministar kulture iz redova istaknutih muzejskih stručnjaka. Maju Žebčević Matić za člana Muzejskog vijeća predložila je Muzejska udruga istočne Hrvatske na svojoj nedavnoj godišnjoj skupštini.

Poslije velikih imena zaslužnih kolegica i kolega koji su iz ovog dijela Hrvatske uvijek uspješno provodili muzejske interese naše Slavonije, nadam se da ću u sljedeće četiri godine opravdati Vaše povjerenje. S jedne strane sam ponosna jer zastupam kolegice i kolege iz svih muzeja istočne Hrvatske, ali i osjećajem veliku odgovornost prema muzejskoj struci u današnjim vremenima – istaknula je Maja Žebčević Matić, prva iz Gradskog muzeja Požega imenovana u to tijelo pri Ministarstvu kulture.

Prepuna Dvorana znanja Gradske knjižnice Požega, partnera Kluba čitatelja vlastite prošlosti dokazala je 17. studenoga veliku zainteresiranost Požežana za predstavljanje mrežne stranice još jednog uspješnog projekta Gradskog muzeja Požega.

Podsjetimo, Klub čitatelja vlastite prošlosti digitalizira obiteljske fotografije Požege i pošeskog kraja stvarajući tako veliku bazu podataka za istraživanje i interpretiranje prošlosti ovog dijela Hrvatske.

Na veliko zadovoljstvo građana projekt je zahvaljujući mladom dizajneru i webinformatičaru Željku Ronti iz tvrtke FRONTWEB istraživanje vlastite prošlosti pretočio u vrlo zanimljivu mrežnu stranicu, edukativno sastajalište građana i stručnjaka s ciljem razmjene podataka, zajedničkog istraživanja prošlosti i misijom jačanja osobnog identiteta i identiteta zajednice.

Stranicu su predstavili ravnateljica muzeja Lidija Španiček, gradonačelnik Željko Glavić, autorica projekta Maja Žebčević Matić i autor stranice Željko Ronta. Damir Mrkojević kao predstavnik okupljenih građana klikom miša je pustio stranicu u javni prostor.