Page 25 - untitled

JESTE LI ZNALI...
… da se s gusaka perje skidalo uz pomoć mokre krpe i
pegle?
… da se nekada bijela kava (od kavovine i cikorije),
obavezno jelo prvih jutarnjih jakih obroka nije pila
negojelaiztanjurasudrobljenimkruhom?

Posebno jak pritisak na okoštalu, tradicio-
nalnu i vrlo skromnu domaću kuhinju staro-
sjedilaca seljaka imali su doseljenici, posebice
Nijemci i C esi, koji su u valovima iz područja cijele
Austro-Ugarske Monarhije odmah poslije oslo-
bođenja od Turaka, od početka 18. stoljeća,
naseljavali istočnu Hrvatsku u potrazi za
plodnom zemljom (Rittig-Beljak, 2001:88). Oni
su donijeli niz novih jela od brašna i krumpira,
pripremanih na so isticiraniji način, poput
granadirmarša, knedli ili gumboca, šufnudli ili
šiškrla, tački ili taškrla, šterca. Krumpir je u
Slavoniji čini se, jedva uspio izgurati repu, što
potvrđuje činjenica da su ga u okolici Vinkovaca
još početkom 20. stoljeća nazivali ripa (Lovretić,
1990:52). Doseljenici su posebno utjecali na
usavršavanje prerade svinjetine kao najvažnije
mesne namirnice, od skidanja dlake vrućom
vodom umjesto paljenja slamom, načina
nadijevanja kobasica topom koji je izbacio
dotadašnju tikvu (bundevu) ili razbijenu bocu, pa
sve do novih suhomesnatih proizvoda poput
švargla, ali i potpuno novog, praktičnog načina
čuvanjamesazatapanjem umasti.
Kao i kod orijentalnih jela ćupteta saga-
i
nlije,nakondugogvremenskograzdoblja,nekasu
se jela Nijemaca i C eha ipak udomaćila i
zahvaljujući procesu „zamjene“ izgurala stara
jela. Primjer toga je kuglof, austro-ugarski okrugli
kolač s rupom pravljen u posebnom kalupu, koji
se vremenom uspješno uvukao u svatovske,
božićne običaje, te običaje babinja, zamjenjujući
nizvrlosličnihsuhihobrednihkolačabezšećeras
rupom u sredini, poput divojačkog kolača, suhe
grane ili kruha litnjaka (Vidmar, 1969:135).
Zanimljivi su i pokladni kovrtanji sjeverozapadne
Slavonije, oblikom i namjenom prežitak naj-
starijih spomenutih kolača, a načinom pripreme
22/23