Page 21 - untitled

ostavili trag u orijentalnim jelima. Neka su od njih
začuđujućepreživjela izolirana na malom
području, poput recimo prekopakračke saganlije
ili cerničkih ćupteta. Za razliku od sarme ili salme ,
koja je na području cijele Slavonije (ali ne i
Baranje!) izgurala omiljeni prženi kiseli kupus,
riječ je o jelima koja su preživjela, jer su se
običajno prilagodila onima koji su ih pripremali.
Saganlija se zadržala kod starosjedilačkog
stanovništva okolice Pakraca kao jelo velikih
postova poput C iste srijede, a ćupteti u Cerniku
kao„kolač“ pravljenodkuglicasmjesezakobasice
umotanihumasnotijesto,posluženposlijeobilne
krmokoljske večere kao dobra podloga vinu.
Nekim sasvim drugim, puno širim kulturološkim
putevima, imamo zahvaliti prisutnost orije-
ntalnih kolača poput baklave, alve, gurabija,
urmašica,neizostavnihurukopisnimgrađanskim
kuharicama19.stoljeća.

Bliskim poslovnim i političkim doticajima
građana s lokalnim veleposjednicima i crkvom,
nove spoznaje o hrani polako su se slijevale
prema gradskoj sredini koja ih je pomodno i u
znak prestiža, žedno upijala (Ciraki, 2004:
51,90,158,213), (Vidmar, 1999:39). S toviše,
zahvaljujućipismenošćugrađana,mnogobrojnim
činovnicima podložnim čestim promjenama
radnih mjesta višenacionalne Habsburške, a
poslije i Austro-Ugarske Monarhije, dugom
služenju vojnog roka, trgovcima, ali i obrtničkim
kalfamakojisuzavrijeme frentovanja ili
praktičnog nauka za majstora i po nekoliko
godina putovali po raznim gradovima srednje
Europe, u gradovima i trgovištima istočne
Hrvatske otvorili su se putevi strujanju mnogih
noviteta u načinu pripremanja jela, ali i u samim

JESTE LI ZNALI...
… da je u istočnoj Slavoniji badnjački običaj da se na
stolumoranaćičakdevetjela?
… da su u brodskoj Posavini rabotu za doručak na
i
vršidbičastilikuhanomšunkom kulenom(kulinom) ,
teprženimslatkimkupusomnakiselo ?
… da u Velikoj Kopanici cicvarom nazivaju il za
kolačekuhannapariodbrašnaimlijeka?

18/19