Page 27 - untitled

koje je meso trošilo za učestalih zimskih gozbi,
dok su ljetne poslove, u nedostatku mesa,
preživljavali s mašću i slaninom. Kako se meso
jelo svega dva puta tjedno, željni svega, posebice
mesa, seljaci su ga se nastojali izdovoljiti u
gozbama koje su u trajanju od barem tri dana,
pratile sve životne (svadbe, babinje, karmine ) i
godišnje običaje (seoski godovi, poklade, Uskrs,
Božić).

JESTE LI ZNALI...

…dasuse kuharice (kuvačice, drdanke, anđebule,
reduše,sokačice)kojesupripremalejelousvatovima,
vremenom specijalizirale za izradu svatovskih
kolača, te da su kao takve uživale poseban status i
ugleduselu?

Prilika za pojačanu prehranu bili su i svi
veliki,uzsvinjokoljuiberbuvinograda,uglavnom
poljoprivredni poslovi, organizirani u mobama ,
uzajamnim solidarnim pomaganjem svih suse-
ljana,kojejetrebalobaremdobranopočastiti.

„O blaga umjerenosti! Nije tvoja domovina
Slavonija!“ (Ilić Oriovčanin, 1846:87), zajednički
je nazivnik svim ovim gozbama koji je zrcalio
prijesvegadubokimpoštovanjempremagostuza
kojega ništa od hrane nije smjelo nedostajati (Ilić
Oriovčanin, 1846:90),(Piller, Mitterpacher, 1995:
91), (Vudy, 1892:1). Uzrokom teške ekonomske i
socijalne situacije na selu, domaćisuprosvj-
etitelji, župnici i učitelji, krivili upravo staro-
sjedioce radi čestih i neobuzdanih gozbi s mnogo
gostiju, kao i krutu podložnost običajima i
navadama, bezuspješno vukući paralele s
djelotvornom i naprednom razumnošću dose-

JESTE LI ZNALI...
… da se meso od kvarenja nekada na selu preko ljeta
čuvalo u bunaru, a u gradu u podrumu, umotano u
krpunatopljenuoctomipokrivenukoprivama?
… da su djeca dok su čuvala stoku i svinje rado jela
prijesne čičoke , od koje su odrasli u nedostatku šljiva,
repe,kukuruzaidudaznalipravitirakiju–čičokaru ?

24/25