U Malom salonu Gradskog muzeja do kraja mjeseca može se pogledati zanimljiva prodajna izložba rukotvorina Gordane Malbašić. Pleteće igle i igle za heklanje za Gordanu nisu posao već ljubav i hobi kroz koji je isplela na stotine odjevnih predmeta te nakita. Većinu radova u koje nije samo uplela svoju vještinu i boje vunice već i ljubav poklanja svojim prijateljima, rodbini i najbližima. Mnogima, naočigled, običnim odjevnim predmetima ona dodaje svoj pleteni štih čime oni postaju originalni. Na izložbi se mogu pogledati i kupiti dječji odjevni predmeti kao i oni za odrasle, od kaputa, do kapa, šalova, suknji, pulovera, vesti i slično koji su uglavnom izrađeni od prave vune ili prediva koji u sebi ima veliki udio vune.

Uživati u Gordaninim kreacijama možete svakog dana od 9 do 13 i od 16 do 19 sati.

I naš je muzej sa zanimljivim i različitim sadržajima obilježio Noć muzeja kojem je ovogodišnja tema bila donatorstvo. Požeška noć počela je radionicama koje su bila nadahnute izložbom portretnih minijatura "Ljupki čuvari uspomena"Muzeja Slavonije iz Osijeka tijekom kojih su djeca izrađivala siluete, a požeški slikari iz Udruge zavičajnih pisaca i slikara“Matko Peić” portretne minijature posjetitelja. Slijedila je, uz pomoć posjetitelja, dodjela zahvalnica donatorima Gradskog muzeja Požega. Primili su ih: OŠ Vilima Korajca Kaptol, Željko Domazet, Marcel Vuković, Slavko Primus, Tvrtko Jakovina, Mario Kalan, Josip Rosipal, Marica Sliško, Antun Mikulić, Željko Alojz Jaić, prof.dr.sc. Stanimir Vuk-Pavlović, HKUD Vijenac, Karlo Lončar, Goran Šulc, Mira Vitemberg, Tatjana Kostanjević, Nikola Janjatović, obitelj Diklić, Mladen Tijan, Damir Sviben i obitelj Marinić.

Nakon kušanja zaboravljenih slastica, muškacona i alva šnita, iz obiteljske kuharice Dragutina Lermana, jednog od najvećih muzejskih mecena koje je za ovu prigodu izradila slastičarnica Vanila posjetitelji su krenuli u neobičnu noćnu šetnju s bakljama kako bi nešto više doznali o ljubavnim jadima starih Požežana. Na četiri lokacije dočekale su ih 'žive' slike koje su priredili glumci Gradskog kazališta Požega uz pomoć kojih smo saznali kakvi jadi su mučili bračni par Ciraki, Miroslava Kraljevića, Luku Ilijaševića i Dragutina Lermana. Po povratku u Muzej posjetitelji su se mogli 'zagrijati' uz koncert osječkog gitariste Ivana Kovačevića, zvanog Jimi Gitara pod nazivom „Ljubavni jadi mladih Požežana“. Tijekom cijele Noći muzeja za posjetitelje je bio otvoren i stalni postav koji se mogao razgledati uz svjetlo svijeća te stručno vođenje naših kustosa i volontera. Ispred Muzeja nuđena je slatka okrijepa učenika Poljoprivredno-prehrambene škole te osvježavajuća naše vinarice Antonije Hart.

"Ljupki čuvari uspomena", naziv je izložbe portretne minijature iz Zbirke slika i okvira Muzeja Slavonije, autorice Andreje Šimičić koja je 22. veljače otvorena u Gradskom muzeju Požega. Na izložbi se mogu vidjeti 26 minijature osječkog te tri požeškog Muzeja. O izložbi je govorila Maja Žebčević Matić, ravnateljica požeškog Muzeja, Denis Detling, ravnatelj Muzeja Slavonije i Andreja Šimičić, autorica izložbe koja će biti otvorena do 26. veljače. Ona je podsjetila kako izložene minijature pokazuju različite važne događaje koji su bili povod slikanja minijatura kao što su rođenja, smrti, zaruke, vjenčanja i slično. Naručitelji portretnih minijatura bili su i slavonsko plemstvo kao i bogatiji i utjecajniji pripadnici građanskih obitelji. Iako se minijature pojavljuju još u 15. stoljeću, u Hrvatskoj je najviše onih iz vremena bidermajera.

Izložbu koja je bila "začinjena" vinima mladog požeškog vinara Dinka Vojaka otvorila je prof. Vera Ćuže Abramović.

Predrag Lašak, umjetnik amater iz Vidovaca, član požeške Udruge „Matko Peić“ po prvi puta se predstavlja javnosti u Malom salonu Gradskog Muzeja. Ovaj 45-godišnjak prije godinu dana počeo je izrađivati slike na drvetu pirografskom tehnikom. Do sada je napravio 80-ak slika, a dio njih može se do kraja mjeseca pogledati, ali i kupiti, na njegovoj izložbi. Kako je Predrag ribolovac ima mnogo slika s ribolovnim motivima, a tu su i motivi iz Domovinskog rata, duhovni, grada Požege, navijački i drugi.

Pirografija je, objašnjava, jedna od najstarijih tehnika slikanja za što je potrebno drvo i toplina. Za pravljanje ovakvih slika koristi se pirograf te uglavnom svjetlo i meko drvo kao što je kanadska topola, bukva, lipa, trešnja...

Ova tehnika traži puno strpljenja, koncentracije i vremena. S druge strane u ovom radu pronalazim mir i radost – poručuje Predrag Lašak.

Zbirka slika i okvira Muzeja Slavonije sadrži 32 portretne minijature. Ovom su izložbom prvi put one izložene i sagledane kao cjelina, koja donosi zanimljive spoznaje o izradi i prikupljanju minijatura na osječkom području.

Vremenski obuhvaćaju razdoblje od 1770. do 1926. godine. Rad su stranih ili putujućih umjetnika, a najranije minijature nisu signirane. Izložene minijature pokazuju raznolikost tehnika izrade.

Naručitelji umjetnina, a također i kolekcionari, bili su slavonsko plemstvo, kao i bogatiji i utjecajniji pripadnici građanskog sloja.

Izložene minijature pokazuju različite važne događaje koji su bili povod slikanja minijatura: obilježavaju rođenje i smrt, zaruke i vjenčanja, slikane su zbog razdvojenosti voljenih osoba, da naglase društveni status portretiranog.

Najbrojnije su minijature na bjelokosti, slikane akvarelom, pastelom ili temperom; akvarelom na papiru. Posebno su zanimljive minijature izrađene u vosku pa bojene te dekorativne minijature rađene u tehnici kolaža ili slikane temperom na staklu (profili i siluete).

Najveći broj izloženih portretnih minijatura sačuvan je iz vremena bidermajera, koji predstavlja uzlet izrade minijatura. Uglavnom su djela cijenjenih austrijskih portretista i minijaturista.

Razvojem fotografije izrada portrete minijature gotovo je potpuno zamrla.

Autorica izložbe je Andreja Šimičić, kustosica Muzeja Slavonije.

U Požegi je 4. siječnja, u 79. godini života umrla Eleonora Geber, ravnateljica „zlatnog doba“ požeškog muzeja i članica Upravnog vijeća Gradskog muzeja Požega u dva mandata. Nasljedivši dugogodišnjeg predanog ravnatelja Muzeja Požeške kotline Josipa Langhamnera 1975. godine, Eleonora je naslijedila niz zatečenih problema, od zastarjelog postava, kroničnog manjka stručnih djelatnika, prostora za čuvaonice, urede i prezentaciju umjetničkih slika, do potrebe za cjelovitom i temeljitom adaptacijom čitave zgrade muzeja.

U Gradskom muzeju Požega 17. prosinca predstavljena je publikacija „Pozdrav iz Požege“ koja je svojevrsna fotomonografija, ali i vodič kroz Zbirku razglednica požeškog Muzeja. Publikaciju koja izišla u nakladi Gradskog muzeja Požega pored autorice Lidije Španiček, muzejske savjetnice predstavila je još Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca te Grgur-Marko Ivanković, voditelj Zbirke razglednica u Muzeju Slavonije. Grafičko oblikovanje napravio je Boris Knez.

Proučavanjem razglednica upoznajemo dijelove grada, saznajemo tko su bili njihovi nakladnici i fotografi, prepoznejmo značenje osobe korz njihovu korespodenciju, upoznajemo Požežane koji su bili dio motiva razglednica i čitamo zanimljive pisane sadržaje pošiljatelja – kazala je autorica Lidija Španiček.

Na ovom zanimljivom izdanju koje je izišlo u povodu 250. obljetnica proglašenja Požege slobodnim kraljevskim gradom zahvalio se gradonačelnik Vedran Neferović. Maja Žebčević Matić zahvalila se Gradu Požegi, Zlatarsko-trgovačkoj radnji „Drago“ i tvrtki Eco energy iz Slavonskog Broda za financijsku potporu tiskanja publikacije "Pozdrav iz Požege“ koja se može nabaviti u Gradskom muzeju po cijeni od 80,00 kuna. Prije predstavljanja ove knjige u Muzeju je predstavljen i zanimljiv program pod nazivom „Zaustavljeno vrijeme“, priča o razglednicama, autora Gorana Đurđevića i Karla Mačeka.

U kalendaru za 2016. godinu predstavljeno je 12 poznatih i manje poznatih Požežana, ali kroz njihove bračne partnere, odnosno ljubavi, ostavljajući svima da zaključe kako se vremena možda mijenjaju, ali međuljudski odnosi uglavnom ostaju.

Gradski muzej Požega nastojao je ohrabriti sve nas zajedno kroz njihove primjere da i najidealnije ljubavi imaju svojih teških i kriznih trenutaka, odnosno da mi danas u svojim ljubavnim jadima nismo sami.

Naravno u želji da afirmiramo i baštinski duh Grada Požege, muzej je parove vezao uz razglednice iz njihova vremena, odnosno mjesta koja se uz njih vežu.

Uz ljubavne jede Dragutina Lermana, Julija Kempfa, Josipa EugenaTomića, Franju Cirakija, čiča Ivu Čakalića, Zlatu Kolarić Kišur, Janka Jurkovića, Miroslava Kraljevića, ostavljen je prostora i za nekoliko požeških legendi, kao onu o okorjelom neženji trgovcu Luki Ilijaševiću koji je rekao da će se oženiti tek kada padne zvonik tadašnje crkve svete Terezije, što se i dogodilo 1926. uslijed orkanskog nevremena. Da se nije pametno ni u šta zaklinjati naš je požeški neženja zaključio oženivši se samo mjesec da poslije nemilog događaja.

Kalendar je stolnog formata s 12 listova, preglednim kalendarijem i se može se nabaviti u muzeju za 20,00 kuna.
Izdavač: Gradski muzej Požega
12 stranica, 18x21 cm
pregledan kalendarij
24 fotografija portreta poznatih Požežana i razglednica grada Požege
Cijena 20 kuna

Razglednica je kao predmet sakupljanja višestruko zanimljiva muzejima, arhivima knjižnicama i privatnim kolekcionarima. U njoj prepoznajemo umjetničku i kulturno-povijesnu vrijednost dostupnu širokoj javnosti, ali i značajan dokument u povijesnoj i konzervatorskoj struci. Razglednica se kao izvrstan edukativni materijal u školskoj nastavi pokazala već početkom 20. stoljeća, često je i tema izložbi poput one požeškog muzeja „Požega u Zlatno doba razglednica“ 2009. godine.