U organizaciji Gradskog muzeja Požega sinoć je u Gradskoj knjižnici Požega održano predavanje i predstavljanje knjige o Rudini, odnosno o benediktinskom samostanu sv. Mihaela Arkanđela.
Na početku je sve pozdravila Mirela Pavličić Hein, ravnateljica Muzeja zahvalivši se Gradskoj knjižnici na ustupljenom prostoru. Podsjetila je da su se i prije prvih arheoloških istraživanja Rudine spominjale kao lokalitet od iznimne povijesne i kulturne vrijednosti. – Rudinske glave, kao zaštitni znak ovog lokaliteta i našeg Muzeja poznate su još od 1950-ih godina – istaknula je ravnateljica te najavila predstavljanje knjige Stanka Andrića „Rudina, benediktinski samostan sv. Mihaela Arkanđela“.
O knjizi je govorila dr.sc. Marija Karbić koja je uz Tomislava Galovića bila njezin recenzent. Rekla je da se u knjizi može naći sadržaj o povijesti opatije Rudina, njezinim utemeljiteljima, odnosima opatije prema njezinim patronima, o odnosima sa svjetovnom vlašću, o ulozi opatije u široj zajednici, o opatima i upraviteljima opatije, njezinim posjedima i prihodima, o stradanjima u osmanlijskim prodorima te o njezinoj sudbini sve do današnjih dana. U knjizi se upozorava na činjenicu da je Rudina bila i antički lokalitet. – Autor u knjizi donosi i opsežan pregled dosadašnjih istraživanja, a u pisanju se služio ne samo objavljenim izvorima nego i onima koji još nisu objavljeni, a sve ih je pažljivo analizirao. Knjiga je napisana lijepim stilom te se lako čita – objasnila je dr. Karbić.
Dr. sc. Stanko Andrić, autor knjige, objasnio je da je ona prva u nizu koja će biti posvećena benediktinskim samostanima na prostoru Slavonije, Srijema i Baranje. – Opatija Rudina izabrana je da bude prva zato što ona ima u odnosu na ostale benediktinske samostane s ovog prostora daleko najbogatiju, najzanimljiviju i najintrigantniju materijalnu ostavštinu, prije svega glasovite skulpture koje su ukrašavale crkvu, tzv. rudinske glave – objasnio je dr. Andrić.
Dodao je da je težište njegovog rada bilo na pisanim dokumentima, svima u kojima se spominje ova opatija, a koji se nalaze u različitim arhivima.
U drugom dijelu programa Petar Sekulić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, voditelj revizijskih arheoloških istraživanja na lokalitetu Rudina održao je predavanje pod nazivom „Benediktinska opatija sv. Mihovila Arkanđela u Rudini nove spoznaje – rezultati arheoloških istraživanja 2020. i 2021. godine“. On je podsjetio da je opatija vjerojatno osnovana krajem 12. stoljeća, a da je crkva izgrađena u drugoj polovini 13. stoljeća. Prva arheološka istraživanja počela su 1970. godine, a revizijski popraćena konzervatorsko-restauratorskim radovima 2013. godine.
– Prva zanimljiva ljudska priča na koju smo naišli je pronađena igračka, odnosno kocka u ruci djeteta starog otprilike pet godina. To je vrlo rijedak srednjovjekovni nalaz, do sada nam nije poznato da je tako nešto negdje pronađeno – pojasnio je Sekulić.
Podsjetio je na najstariju pronađenu krunicu u Hrvatskoj koju su Požežani mogli vidjeti prošle godine na izložbi „Kruh nebeski“ koja potječe s kraja 14. stoljeća. Ona je pronađena u grobu Margarete Podvrški uz koju je pronađena i bula pape Bonifacija iz 1396. godine. U međuvremenu pronađena je još jedna brojanica – krunica u grobu starije ženske osobe. U istom grobu je pronađen i srebrni prsten s rozetom. U budućnosti se planira ostatke iz sva četiri groba poslati na DNA analizu kako bi se utvrdilo jesu li oni u obiteljskoj vezi. Naime, pretpostavlja se, prema nalazima da je riječ o pripadnicima višeg društvenog statusa koji su vjerojatno bili patroni samostana i imali svoju grobnu kapelu. Tijekom ovogodišnjih istraživanja arheologe je posebno obradovao nalaz još jedne rudinske glave.
Sekulić je na kraju istaknuo da ima još brojnih pitanja na koje nisu pronašli odgovor vezano za benediktinsku opatiju, ali vjeruju da će buduća istraživanja dati odgovore na barem dio njih.