Gradski muzej Požega

Četvrtak, 15 Svibanj 2014 14:30

Otvorena izložba «Industrijska baština istočne Hrvatske»

Jedan od programa Gradskog muzeja Požega u povodu Međunarodnog dana muzeja (18.svibnja) ove 2014. godine je izložba INDUSTRIJSKA BAŠTINA ISTOČNE HRVATSKE. Ovaj međumuzejski projekt sekcije povjesničara umjetnosti MUIH-a započet je 2010.godine s ciljem da se javnost senzibilizira za spašavanje industrijske baštine koja je u Hrvatskoj tema već više od 15godina (simpozij o industrijskoj baštini, Karlovac, 2000.god.).Koordinator izložbe je predsjednica sekcije Silvija Lučevnjak, ravnateljivca našičkog muzeja. Ova izložba isto tako i je poticaj akciji MUIH kako bi se ponovo oživio muzej u Belišću koji je egzistirao u sklopu kombinata Belišće da bi se nakon privatizacije ugasio. Prijedlog je tadašnje predsjednice udruge naše ravnateljice Maje Žebčević Matić da se cijela izložba pohrani u muzeju u Belišću (koji na žalost ni danas nije u funkciji).

Za ovu izložbu svaki je muzej ( 14 muzeja i jedna galerija) pojedinačno izabrao sa svoga područja zanimljiv primjer industrijske baštine s kraja 19. ili početka 20. stoljeća prezentirajući ga tekstom, fotografijama, crtežima i dokumentima. To su primjeri mlinova kao najstarije arhitekture, centrala, planira,tvornica tanina, industrijskih gradova, i drugih. Iako na području grada postoji još zanimljivih primjera industrijske arhitekture koju nazivamo zbog načešćeg korištenog građevnog materijala ciglena arhitektura, uzet je ovaj zbog ranijeg razmišljanja o njenoj obnovi od prije 20 godina hidrocentralu grada Požege, munjaru sagrađenu 1912. godine koju je projektirala i gradila tvrtka A. Peyer i drug iz Karlovca. Ovo vrijedno djelo kulturne i tehničke baštine čiju je izgradnju potaknuo požeški gradonačelnik Eduard Kurschner i gradski inžinjer Franjo Trapp radila je sve do 1964. Godine, a 1966 nije se više spominjala ni u dokumentaciji. Sama zgrada srušena 1944. godine, ali je druga, ova današnja sagrađena. Zanimljivo je spomenuti da je poslije II svj.rata vodena turbina izrađena u tvornici Plamen.

Budući da se i u Europi, a ne samo u Hrvatskoj čuva, obnavlja i revitalizira ova industrijska baština dajući joj novu funkciju vrijedilo bi o tome razmišljati i kada je riječ o našoj požeškoj centrali koju je u funkciju želio staviti još prije 20. godina i Miroslav Badanjak, inžinjer i nekadašnji direktor HEP-a. On je predložio rekonstrukciju njene izvorne arhitekture, obnovu postrojenja i stavljanje u funkciju tehnički muzej i učilišta za Tehničku školu.

Kod nas ima još primjera industrijske baštine, donedavno je to autoradionica Blezifer, nekada mlin, zatim zgrada tvornice Zvečevo, zvečevske Mljekare i Kirovog mlina, dok su neki od prvih primjera, npr. staklana na Zvečevu, nestali. Poticaj očuvanju ove vrste arhitekture je i ova izložba.

Za posjetioce ove izložbe bit će mnoštvo primjera industrijske arhitekture na području Slavonije, od kojih je kao najvrednije takve vrste u srednjoj Europi, industrijsko naselje „Bata Ville“ danas Borovo naselje s tvornicom obuće „Borovo“ kao primjer urbanistički osmišljenog „idealnog grada“ u duhu moderne. Iako izrađeno 1931. godine ovo naselje imalo je futuristički koncept koje su izradili njegovi arhitekti F.Gahura, A. Vitek i V.Karifka koje je angažirao Tomaš Bata, češki industrijalac.

Osim toga vrijedno je spomenuti i primjer arhitekture tvornice tanina u Županji koju je osnovao zbog jeftine radne snage i dobre sirovine ( hrasta lužnjaka Spačve) engleski industrijalac Frank Hepburn koji je donio uz to iz Engleske i prvu nogometnu loptu i reket. Ipak ono što nam ostaje osim povijesnih značajnih podataka je sama arhitektura koju je potrebno i sačuvati po europskim primjerima očuvanja baštine takve vrste.

Kako sve ne bismo gledali u svjetlu ugroženosti ovih vrijednih industrijskih projekata u koje su uklopljeni mnogi životi vrijedi svakako spomenuti da se u Požegi gradi i nova industrijska arhitektura, jedna takva je i zgrada Plamen International, projektirana 2007., koju je projektirao arhitekt Rober Klobučar iz Nove Gradiške, a koja se može vidjeti i na izložbu jer ju je novoosnovanoj zbirci poklonio sam autor projekta. Ona nam može postati i poticaj, kao i ova izložba da uvijek možemo nastaviti, ili bar obnoviti vrijedne projekte dajući im novi smisao i život što očekuju od nas svih i nove generacije.

Lidija Ivančević Španiček

Slažem se s Uvjetima i odredbama
Koristimo kolačiće (Browser cookies). Nastavkom pregleda ove web stranice slažete se s korištenjem kolačića.

Kako bismo olakšali korištenje naše web stranice, koristimo "Cookies " koji omogućuju identifikaciju korisnika. Cookies su male cjeline podataka, koje se privremeno pohranjuju na tvrdom disku.  Kolačići ne sadrže osobne podatke, tako da je vaša privatnost zaštićena. Prilikom svakog sljedećeg pristupa na Internet stranicu naš sustav će pretraživati vaš kolačić tražeći prethodno zapisane podatke.

Kolačići se mogu klasificirati kao:

Privremeni kolačići (Session cookies) - pohranjuju se na računalu , te se automatski brišu nakon zatvaranja web-preglednika. Omogućuju internetskoj stranici da dobije privremene podatke, poput komentara ili stanja košarice za kupnju.

Trajni kolačići (Persistent cookies) - Ostaju u vašem web pregledniku i nakon zatvaranja i obično imaju rok isteka. Web stranica koristi trajne kolačiće kako bi olakšali pristup registriranim korisnicima. Pohranjuju podatke kao što su korisničko ime i lozinka, što omogućuje da koristite funkcionalnost „zapamti me“ prilikom prijavljivanja, tako da ne morate upisivati korisničko ime i lozinku svaki puta kada posjećujete web stranicu.

Kolačić od prve strane - oni dolaze s web stranice koju ste posjetili, a mogu biti privremeni ili stalni. Omogućavaju web stranicama da spreme podatke koji se koriste kada korisnik ponovno posjeti web stranicu.

Kolačići od treće strane - postoji nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće (Facebook, Instagram, Google Analytics i AdWords).

Koje su Vam opcije dostupne?

U postavkama pretraživača kao što su Internet Explorer, Safari, Firefox ili Chrome možete odrediti koje kolačiće želite prihvatiti a koje ćete odbiti. Mjesto na kojem možete pronaći postavke ovisi o vrsti Vašeg pretraživača. Putem opcije „pomoć“ u Vašem pretraživaču pronađite postavke koje trebate.

Ukoliko odaberete opciju da ne želite prihvatiti određene kolačiće, možda nećete moći koristiti određene funkcije na našoj Internet stranici.