Gradski muzej Požega

ARHEOLOŠKI ODJEL – odjel s kojim započinje povijest muzeja
PRIRODOSLOVNI ODJEL – odjel s kostima mamuta, bizona, golemog jelena, pećinskog medvjeda, hijene i sl.
ETNOLOŠKI ODJEL – forenzika materijalne i nematerijalne baštine Požege i Požeštine
POVIJESNI ODJEL – odjel s najraznovrsnijom muzejskom građom
ODJEL POVIJESTI UMJETNOSTI – odjel s nacionalnom, europski i svjetski vrijednom kulturnom baštinom
PEDAGOŠKI ODJEL – odjel koji sve ljude približava muzejskom svijetu
  • ZNANSTVENI SKUP - Prapovijest Požeške kotline na pragu novog tisućljeća (istraživanja od 2001. do 2025. g.)
    Arheološki muzej u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb Centar za prapovijesna istraživanja, Antuna Stipančića 19, Zagreb Gradski muzej Požega, Matice hrvatske 1, Požega Hrvatsko arheološko društvo, Tomašićeva 6/4, Zagreb Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za arheologiju, Ivana Lučića 3, Zagreb   Poštovani, S velikim zadovoljstvom Vas pozivamo na sudjelovanje na znanstvenom skupu Prapovijest Požeške kotline na pragu novog tisućljeća (istraživanja od 2001. do 2025. g.) koji će se održati u Požegi od 27. do 29. listopada 2026. godine. Skup zajedno organiziraju Arheološki muzej u Zagrebu, Centar za prapovijesna istraživanja, Gradski muzej Požega, Hrvatsko arheološko društvo…
Ponedjeljak, 29 Travanj 2013 12:58

Most na Orljavi

Gradski muzej Požega  povodom Dana Grada Požege organizirao je izložbu „Most na Orljavi“ Zlatka Boureka rođenog u Požegi. Izložba Zlatka Boureka „Most na Orljavi“ može se  posjetiti od 9. – 22. ožujka 2012.godine u vremenu  od 10 do12 i od  17 do 19 sati.

Ovaj poznati hrvatski akademik, akademski kipar, slikar, kostimograf, scenograf, lutkar, autor crtanih i igranih filmova prvi puta se predstavio požeškoj javnosti izložbom na kojoj su izložene njegove slike i skulpture koje je  izradio u razdoblju od 1968. do 2010. godine.  Izložena djela predstavljaju sažetak umjetničkog iskustva na različitim likovnim područjima koja je Zlatko Bourek, prije svega kao izniman crtač s osjećajem za prostor, mogao realizirati. 

Slike odražavaju njegovu bliskost  njemačkom ekspresionizmu Otta Dixa i Maxa Beckmana, te hrvatskog slikara Krste Hegedušića na čijem je iskustvu gradio svoj svijet ispunjavajući ga nestvarnim, fantastičnim scenama s temom čovjeka i njegova života. 

Povodom Dana Grada akademiku Zlatku Boureku  dodijeljena je Nagrada za životno djelo Odlukom Gradskog vijeća.

Slažem se s Uvjetima i odredbama