Page 16 - Katalog Vinarstva

Kako su pred berbu krađe grožđa bile dosta česte, ljestvama. U posebno veliku burad (Diklić) od nekoliko podruma, pa su vodili računa da se u podrumima osim
vinograde se moralo čuvati. Na selu su obično tisuća litara moralo se ulaziti unutra kroz posebna vina ništa ne drži. Iako su mnogi brojevi Glasnika bili
vinogradarski susjedi čuvali jedni drugima vinograde vratašca, koja su poslije brvili lojem. posvećeni pravilnom vinarenju, seljaci baš nisu imali
tjerajući ptice, ali i lopove. Gospoda su unajmljivala Gospoda su posebno sudovnu burad vozili bačvaru puno izbora, pa su vino i rakiju u podrumu ili pivnici
mjesec dana prije berbe pudare - čuvare uroda, koji su ili pintaru na razdanjivanje. U Požegi između dva rata zajedno čuvali s kiselim kupusom, utrapljenim
bili zaduženi za tjeranje životinjskih i ljudskih tatova. bila su najpoznatija dva bačvara. Prvi je bio Franjo Rokoš krumpirom i repom, te sušenim mesom. U novije
Ptice su tjerali velikim klepetaljkama na vjetar i malim koji je zanat završio u Daruvaru, a imao je radnju u ulici vrijeme podrumi pasioniranih vinogradara sa područja
ručnim čegrtaljkama, dok su za kradljivce bili oboružani svetog Roka. Izrađivao je bačve za tadašnji Stock, Požeštine ogledalo su njihovog vinogradarskog
sjekiricama sa dugim drškama, ali i puškama. (GŽP, 29. samostan Sestara milosrdnica, Ratarnicu, te veće entuzijazma, posebno dijelovi za kušanje obiluju
5. 1905.). Grad je kažnjavao svaku prodaju ukradenog požeške vinogradare. Ðuro Hohoš je bio njegov suvremenom vinogradarskom ikonografijom koja
grožđa kojega su jeftino znali kupovati neki sitniji naučnik koji je i nakon Drugog svjetskog rata u koketira sa etno elementima.
požeški trgovci, te prodavati po puno većim cijenama. Arslanovcima zadovoljavao potrebe požeških vinara. Kada se vrijeme berbe približilo, gledalo se obično
(GŽP, 1. 10. 1898.) (Ciraki, 2004.) Kako bi se spriječila (Šestan, 1996:215) da grožđe bude dovoljno slatko, jer si pogotovo seljak
krađa grožđa, Grad je već sredinom osmog mjeseca Burad je u podrumu slagana po veličini, obično lijevo nije mogao priuštiti dodavanje šećera. Najčešće vrijeme
imenovao pudara koji je imao i službenu oznaku na i desno od ulaza (sredina je ostavljena za manevriranje berbe je bilo oko Miholja (29. rujan), ali ako je ljeto bilo
rukavu, a subvencionirali su ga svi vlasnici vinograda. kod pretakanja), odignuta od vlažnog poda drvenim kišno, a jesen sunčana, znalo se brati i između Svih
(Ajanović, 1996:195) legama, podsjecima. Veliki vinogradari koji su prodavali Svetih (1. studeni) i Svete Kate (25. studeni).(Vetovo) 26
Uspješnost sretnog očuvanja vina i njegove dobre svoje vino nisu mogli reskirati da im ono poprimi miris Berba je na selu počinjala ujutro, poslije rose kad se
kvalitete ovisila je o besprijekornoj čistoći svog vinskog nahranilo blago.
suđa, posebno buradi. Gospoda su za taj posao Obzirom da je to bio
unajmljivali rabotu koja je uz vincilira uređivala potrebno jedan od najveselijih
drveno vinsko suđe - burad, sreze, prosić, kade, kace, finala vegetacijske
podčepnice, lijevke za nadolazeću berbu, a seljaci su to godine, u dane berbe
obavljali sami. Svo suđe je krajem 20. stoljeća bilo su se orile pjesme, vike
načinjeno o drvenih (hrastovih) dužica, duga, kočijaša, cilici zvonaca
međusobno spojenih rogožinom i učvršćenih željeznim na kolima sa prosićima,
zanitanim obručima. Rabota je sodom i vrućom vodom posebno po požeškim
ribala burad ispirući je više puta hladnom vodom dok strmim brdima.
god nije zapaljeni sumpor gorio u bačvi. Da bi se (Ajanović,1996:194) I
uklonila vinska sol u burad bi se stavljali lanci (Lipa), zrna na selu i u gradu vladalo
kukuruza (Kaptol) ili potočni oblutci (Vetovo), pa bi se je gotovo praznično
roljala po dvorištu. Oprana burad sušila se okrenuta raspoloženje.
naopako (s vranjem prema zemlji) na drvenim Bačvarska radiona F. Rokoša u Požegi

26 O preranoj berbi govori i nam i jedan članak iz Glasnika kojim autor sugerira Gradskom poglavarstvu da na požeškim brdima zabrani pojedninačnu preranu berbu u cilju što bolje kavlitete vina. (GŽP, 19.09.1891. )

17 vinogradarstvo i vinarstvo požeškog kraja