Page 18 - Katalog Vinarstva

vozila sreza (drvena niža posuda) i rebla, rebl (četvrtasti pomoću dvije dugačke lege iz kola izvalili u kadu. pomagalo za berbu - kašika za kom, kutljača, fakača,
koš kojemu je dno prekriveno žicom) kojim se vršio U prijelaznom periodu kada su seljaci prihvaćali metalna polukugla pričvršćena na dugačkoj drvenoj
proces odvajanja od peteljki još u vinogradu. Prosić bi proces burnog vrenja mošta u buradima, obzirom da se dršci u obliku grabilice kojom se kom prebacivao iz
se u vinogradu začepila poklopcem s lišćem, grožđe američke samonikle loze nije dalo prešati, sreze u prosić, iz prosić u kadu, ili kacu. 29
zašemperila grabovim kolcem povezanim federlancima improvizirano prešanje obavljali su pritiskanjem koma Preše su se počele koristiti već krajem 19. stoljeća, o
da bi što sigurnije, obzirom na loše vinogradarske pletenim košarom koje je imalo funkciju cjedila, pa bi u čemu nam svedoče brojne reklame u Glasniku koje
puteve posebno za vrijeme kiša, stigla do podruma. Kad njega ulazila čista, procijeđena mošt, vinska čorba koja prezentiraju našem tržištu uglavnom dva najveća
bi sretno stigla do kuće, tri ili četiri muškarca su ju se prebacivala lončićima, škafom ili amperom kroz proizvođača (Ph. Mayforth, Ig. Heller iz Beča). Preše su
pomoću lega prebacivali s otvorom prema kadi. drveni lijevak u bure. (Velika, Mitrovac, Vetovo). mogle biti od velike koristi u tehnologiji prerade grožđa
Do 60-tih godina 20. stoljeća seljaci su djelomično samo kod kalemljenih loza, jer je grožđe direktno
obavljali otvoreno vrenje, pa su taj prvi mošt (samotok, rodeće loze, kakva se najčešće uzgajala na selu, nije
šiljer, prvo vino) odmah poslije burnog vrenja pretakali u moglo prešati zbog debele kožice i konzistentne sluzave
burad, a drugi, lošiji bi ostajao i dalje pod komom sve unutrašnjosti. To je razlog da je upotreba preše, pa tako
dok se nije posijalo žito, kad bi imali vremena za i vrenje vina u buradima, a ne na otvorenom pod
danonoćno pečenje rakije. (Kutjevo, Vetovo). Vino od komom, zaživjela kasno, tek poslije Drugog svjetskog
ovog drugog mošta - drugo vino, moralo se popiti što rata i to kod onih seljaka koji su se odlučili ozbiljno baviti
prije, jer je bilo
kvarljivije. 28
Relativno brzo je i na
selo, posebno kod
Rebranje grožđa na Sokolovcu, berba 1940-tih većih vinograda,
umjesto košara u
Vremenom su i ostali seljaci prihvaćali transport upotrebu ušla brenta,
ubranog grožđa u prosić, a gnječenje boba je preuzela futunja, gonzala, drvena
muljača-ruljača (Trenkovo), preša (Lipa, Alilovci) mlin duguljasta posuda od
(Bankovci, Mitrovac, Vetovo, Zagrađe), mlinac duga koju je na leđima
(Komarovci), drucara (Kunovci), rebla (Trenkovo). Radi nosio muškarac
se o napravi koja je sa dva drvena ili metalna, po dužini skupljajući grožđe od
izrebrana valjka, smještena u drvenom trapezoidnom beračica. Jednako tako,
košu pomoću željeznog mehanizma gnječila grožđe. U prvo god gospode, a
tom slučaju u vinogradu bi lončićima iz sreze prebacivali poslije i kod seljaka
zdrucano grožđe u prosić, a u dvorištu sadržaj prosići udomaćilo se još jedno
Prešanje grožđa u Vetovu, 1956.

28 Vinski kvas od pjene uzavrelog koma, u nestašici za vrijeme rata znao se koristiti i za pečenje kruha. (Grabarje)
29 Seljaci su u Drškovcima poslije Drugog rata metalni dio kašike za kom, izrađivali od šljemova njemačke vojske

19 vinogradarstvo i vinarstvo požeškog kraja