Page 14 - Katalog Vinarstva

do čak svake tri ili četri godine (Drškovci, Vetovo, duboko (o Ðurđevu, i oko Velike Gospe) (Vetovo), te
Trenkovo, Bankovci, Kaptol, Mitrovac, Kutjevo), što je još dva puta pliće, da bi se uklonila trava. To je ovisilo i
ovisilo o stečenim navikama, ali i o količini stoke o drugim kolidirajućim poljoprivrednim poslovima,
pojedine obitelji. Na selu se gnoj vozio kolima, ali u odnosno vegetaciji pojedine godine. Poslije Drugog rata
vinogradima blizu kuće i u košarima. Požežani su gnoj vinogradi su se počeli orati i to u jesen (odoravanje) i
kupovali u obližnjim selima Dervišagi, Vidovcima, proljeće (zaoravanje), pa se okopavalo samo dva puta.
Komušini od seljaka koji su ga dovozili konjskom Radi oranja, mahom se krčio svaki drugi red da bi se
zapregom i to po čak osamdesetak kola za jedan dobio dovoljno široki razmak za prolazak konja i pluga.
vinograd (Ciraki, 2004:189) (Bauer, 1931:73) Jednako Požeški vinogradi, radi strmine položaja uvijek su samo
tako gospoda su već početkom 20. stoljeća preko okopavani. 22
Gospodarske zadruge naručivali i znatne količine Uklanjanje prošlogodišnje loze - orezivanje počinjalo
umjetnog gnojiva - Čilske salitre (Ciraki, 2004:332) koja je u što ranije proljeće, a moralo se završiti do svetog
se reklamira i u Glasnicima. Josipa (19. ožujka). Orezivanje je jedan od najvažnijih
Požeški vinogradi su oduvijek su bili na brdima i bilo poslova u vinogradarstvu, jer je o njemu ovisio urod
je vrlo važno (a i danas je!) redovito održavanje cijelog vinograda te godne. Pravilnom rezidbom regulira
Mladi vinograd Joze Smoljanovića iz 1909.
puteva. To je bio veliki posao obzirom na množinu se da nasad bude što jednoličniji i zato je potrebno da
vinograda i veliki promet konjskih zaprega. Putevi su se Trenkovo). Oni koji su sadili kalamljene loze svakoga posao obavlja osoba koja dobro pozna svaki trs u
obično popravljali pred berbu i to organizirano, proljeća, pomlađivali su vinograd kupujući ih iz vinogradu. (Turković, 1950:51). Presudnosti dobre
udruživanjem priloga svih vlasnika koji su puteve Ratarničkih rasadnika (Grujić, Drškovci). rezidbe bio je svjestan i autor članka u Slavoncu -
koristili. Požeški vinogradarski putevi su već krajem 19. Kako govorimo o razdoblju kada su se panjevi uzgajali zabavno-poučnom listu, koji kaže „...da ne valja svakome
stoljeća bili i dio gradske šetnice radi lijepog pogleda na uz kolce, proljetni posao je bio i popravljanje ili kosir u ruke dati“. (Slavonac, 30. 4. 1863.) 23
Požešku kotlinu. O njihovom izgledu brinulo je Gradsko mijenjanje bagremovih i kestenovih kolaca koje su Upravo je orezivanje jedan od razloga zašto se jedan
poglavarstvo, strogo zabranivši odlaganje stajskog seljaci pripremali tijekom cijele zime za svoje potrebe, vinogradar oslanjao na stalne nadničare. Zdravko
gnojiva kraj putova, smatrajući ih važnima za zdravlje ali i za prodaju gradskim i vlastelinskim vinogradima. Klezinger napominje da je vrijeme rezidbe prilagođavao
građana. (GŽP, 14. 8. 1897.) 21 Svaki kolac se batom u proljeće ponovno zabijao u svojoj stalnoj raboti u koju je imao povjerenja, odnosno
Obzirom da svake godine neki od trsova uginu zemlju, jer mu je obično vrh istrunuo tijekom godine. njihovim domaćim poslovima. Kod orezivanja, neki su
(smrznu se, podlegnu bolestima ili se oštete motikom Koji je kolac bio prekratak, mijenjao bi se sa novim. svaki panj - pomilovali (Vetovo), to znači rukom skinuli
pri okopavanju), bilo je potrebno dosađivanje novih Okopavanje vinograda bio je jedan od najtežih mašinu - stare dijelove loze da se uklone mogući štetnici.
loza. Seljaci su to načešće činili - najednostavnijom poslova koji je započinjao rano ujutro oko 4 sata i trajao Protiv proljetnih mrazeva u noći se oko vinograda
metodom - povaljivanjem samorodeće američke loze obično cijeli dan, što je posebno bilo naporno za ljetnih palilo obrezano lozje koje je stvaralo veliki dim i tako
iz najbližeg panja, ili reznicama loze iz škole (Alilovci, vrućina. Na selu se okopavalo obavezno dva puta štitio orezanu lozu (Vetovo, Drškovci). U Požegi je na

21
Podatak iz 1905. godine, kada je u jeku bila obnova vinograda, govori nam o otporu vinogradara u sudjelovanju poravljanja puteva, jer su troškovi regeneracije bili veliki, a dobit od berbi još uvijek mala. (GŽP, 22.7. 1905.)
22 Kazivači se sa sjetom prisjećaju kolona žena iz Poljadijskih sela koje su ujutro pješice išle u svoje vinograde na obroncima Požeške gore ili u nadnicu gospodi, pjevajući sa motikama na ramenu, navečer se vraćajući.
23 Barica Mirtović koja je kao djevojka orezivala otelo, jednu vrstu direktora, kad se udala nije se usudila u svekrovom vinogradu orezivati kalamljenu lozu.
15 vinogradarstvo i vinarstvo požeškog kraja