Page 11 - Katalog Vinarstva

Vino je zbog svoje okrepljujuće snage igralo posebnu grožđe, ekstenzivnog načina prerade grožđa - ispod vinogradi (posebno u seljaka iz Poljadije - nizinskog
ulogu za vrijeme obavljanja teških poljoprivrednih koma, koji je uzrokovao i lošu kvalietu vina. Da o dijela Požeške kotline) bili udaljeni od kuće, gledalo se
poslova poput razvažanja đubreta, žetve, vršidbe, čuvanju vina u neprimjerenim uvjetima podruma uz da se u vinogradu tjekom godine pozavršavaju samo
kosidbe, svinjokolje u kojima su seljaci uzovnici jedni kiseli kupus, krumpir i repu i ne govorimo. Drugim najnužniji poslovi. 13
drugima pomagali. No i taj je običaj brinuo zagovornike riječima, da se nije odmah popilo, vino bi se pokvarilo. Kako o prodavanju vina kao dodatnom izvoru
racionalnije gospodarske politike na selu koji su smatrali Dakako, da se za ljetne radove i kirvaje vino moralo prihoda nije bilo ni govora, svaki je seljak obrađivao
da bi se puno više uštedjelo vina da jedan gazda 10 dana kupovati, što je bio dodatan trošak. 12 onoliko trsova koliko mu je trebalo za vlastitu kućnu
sam razvozi đubre, nego da časti upotrebu. Kada su filoksera,
vinom uzovnike koji mu 10 dana peronospora i oidium
pomažu. (GŽP, 18. 6. 1892.) sinhronizirano uništili vinograde
Štoviše, dušebrižnici požeškog požeškog kraja, jedini način da se
seljaka predlažu niz zabrana vinogradarstvo na selu nastavi
kojima se seljak želi naučiti tradicionalnim načinom, bila je
racionalnijem trošenju svoga vina, obnova nekalamljenom
od one da seoska slavlja ne smiju američkom direktno rodećom
trajati više od 24 sata, da se u lozom koja nije zahtijevala
seoskim krčmama (koje bi posebnu njegu, jer je bila otporna
trebale subotom i nedjeljom biti na većinu tadašnjih bolesti.
zatvorene) vino ne smije točiti na Gospoda su pak svoje vino
veresiju, do zabrane mijenjanja njegovali iz sofisticirane,
poljoprivrednih proizvoda za hedonistčke potrebe za prestižno
vino. (GŽP, 2. 7. 1892.) dobrom kapljicom koja se u vrijeme
Razlog da je na selu vino do Drugog svjetskog rata rado
obično trajalo uglavnom do dijelila sa susjedima, prijateljima i
Uskrsa (Zagrađe, Djedina Rijeka, rodbinom, ali prije svega zbog
Bankovci), leži u činjenicama da prodaje, dakle dodatnog, pa čak
ga je količinski bilo malo, obzirom i jedinog izvora prihoda. (GŽP,
Seoski svatovi, između dva svjetska rata
na mali broj trsova (od 300-tinjak 17. 7. 1897.)
do 900 komada). Zatim, nekvalitete američke Seljacima je obrađivanje vinograda bilo samo jedno Obzirom da je Požega specifičnog položaja
necijepljene loze (direktora, noje, otela, izabele, od brojnih drugih poljoprivrednih poslova za koje, uza naslonjenog na vinorodne obronke Požeške gore,
španjolke, storedca, dalmatinke) od koje se dobivalo sve ostalo nije dostajalo puno vremena. Obzirom da su rijetko se koji stanovnik nije bavio vinogradarstvom kao

12 Vino za vršidbu, žene su od ukućana znale skrivati u dunst flašama na ormaru (Zagrađe).
13 Šime Vudy, učitelj u Kaptolu, u članku „Vinogradrstvo u našoj Županije“ kaže: „Ova gospodarska grana još je dosta zapuštena u naših krajevih. Badava naš seljak uviđa koliki mu je dobitak iz vinograda, ako li ga kultivira
onako, kako to drugi umni gospodari rade, on se ipak ne da na to skloniti da uloži veći trud i mar, bolju njegu. Čini mu se da je dosta učinio, ako ga je njekako na brzu ruku obrezao, dva puta ili čak tri puta brže bolje
očeprkao, pa onda što Bog dade. Da si vinograd valjano pognoji, nevaljano trsje boljim zamjeni, proti bolesti obrani i tako uredi da bude od truda svoga izdašne koristi, o tome ni spomena ne ima, za to on, žalibože ne ima
smisla.“ (GŽP, 31.10.1891.)

vinogradarstvo i vinarstvo požeškog kraja 12