Page 13 - Katalog Vinarstva

Nastojalo se da vinogradi budu sađeni na južnim Danas u vrijeme svijesti o značenju obnavljanja je puno lošije od vina kojega su gospoda pravila za sebe
padinama, ali obzirom da je Požega oslonjena na sjevernu tradicijskih običaja kao potvrde identiteta, ali i zbog i prodaju. Radi se o takozvanom drugom, družinskom
stranu Požeške gore, brojni su vinogradi bili ipak okrenuti turističke ponude, Vincelovo je poslao vrlo popularan i vinu, bevandi, vinu iz drugog procjeda. Ono je bilo puno
prema sjeveru. 17 nezaobilazan folklorni element. Međutim, ovaj je običaj slabije kvalitete, jer se u već isprešani kom dodavala
Iako se kaže da radna godina u vinogradima nikada ne u požeškom kraju između dva svjetska rata varirao u voda i nešto šećera, te se pustio da još jednom provrije.
završava, ipak i u seoskim i u gradskim (vlastelinskim) dosljednosti i intenzivnosti, pa bi se s njim etnolozi (Ciraki, 2004:171,223 )(Kaptol)
vinogradima, početak vinogradarske godine službeno je trebali više pozabaviti. 18
započinjao 22. siječnja, na Vincelovo. Tada su vlasnici Od tada pa do berbe nizali su se
vinograda običajno obilazili vinograde posvećujući ih sa poslovi njegovanja loze vezani uz
svetom vodom ili vinom, noseći negdje kobasice ili njene zahtjevne vegetativne potrebe.
kulenove sa apotropejskom željom da grozdovi te Rigolanje, gnojenje, priprema i
vegetativne godine budu toliko i veliki. Osim pjevanja, zabijanje kolaca, dosađivanje,
pucanja i čašćenja, iz vinograda se kući donijela loza, koja je orezivanje, vezanje, okopavanje,
stavljena u vodu trebala pokazati kakva će biti berba te prskanje protiv peronospore,
godine, odnosno za koliko će dana biti berba. (GŽP, 20. 1. sumporenje protiv oidiuma, pljevljenje
1894.) (Čakalić, Božićni običaji, Rk 51:14) (Klezinger) panja i mladica, štucanje i kidanje
zaperaka bili su poslovi koji su se
prema potrebi izmjenjivali i više puta
u sezoni kako bi se osigurala dobra
berba. 19
Nadničari u berbi u Dragi
Važno je napomenuti da su gospodi u prvoj polovici
20. stoljeća sav posao oko vinograda obavljali nadničari, Početkom 20. stoljeća svaki je vlasnik ovećeg
rabota - seljaci iz okolnih sela. Sakupljali su se rano vinograda imao stalno unajmljenog vincilira, čovjeka koji
ujutro oko Kužnog pila na glavnom trgu, odnosno ispred se sa svojom obitelji, za plaću u novcima ili naturi, te
Franjevačkog samostana sa motikama i torbama. smještaj u vincilirskoj kućici u vinogradu, brinuo za
Gospoda su ih birala prema oštrini motike i debljini vlasnikov podrum, ali i vinograd, organizirajući poslove
slanine u torbi koja im je trebala osigurati snagu za sa seljacima. 20 (Ajanović, 1996:195) (Grujić, Diklić)
naporni cjelodnevni rad. Plaća im je bila jedna litra vina Vinograd se gnojio poslije berbe u jesen, ili u rano
i pola litre rakije, te oko 10 dinara, što je između dva proljeće. Podaci koliko se često vinograd gnojio stajskim
rata bilo manje od kilograma šećera. (Grujić, Diklić, gnojivom bitno se razlikuju: svake godine u proljeće
Rekonstrukcija običaja Vincelovo u Pleternici 1993. Drškovci) Vino namjenjeno nadničarima (seljacima) bilo (Ciraki, Grujić, Diklić), dva puta godišnje (Lipa, Alilovci),

17 Rajko Grujić, čiji je pradjed , a poslije baka Mileva Bauer imao dva vinograda na požeškom brdu, okrenuta na različite strane svijeta, za ovaj sjeverni se govorilo da je u njemu „drugi Bog“, jer je puno slabije rodio.
18 U Vetovu je zabilježeno da su vinograd vinogradari išli posvetiti bilo koji proljetni dan, a mnogi kazivači se Vincelova i ne sjećaju.
19
Ivan Delić koji se iza Drugog svj. rata počeo intenzivno baviti vinogradom, kupivši kao mladić dva jutra Kraljevićevog vinograda u Dragi, napominje da vinograd zahtjeva daleko više truda nego li bilo koji drugi
poljoprivredni posao, ali da i donosi puno više novaca.
20 Često je jedna seoska obitelj bila u takvim poslovima generacijama vezana za jednog vlasnika vinograda, o čemu nam svjedoče Rajko Grujić, Vera Diklić, ali i Ciraki (Ciraki, 2004: 558)
vinogradarstvo i vinarstvo požeškog kraja 14