Page 15 - Katalog Vinarstva

24
predavanju tajnika Slavonskog gospodarskog društa rasla uz potoke i Orljavu. Seljaci su vodili računa da se 19. 5. 1894.) Galica (plavi kamen, bakreni sulfat)
1903. godne o obnovi starih i zapuštenih vinograda, vezanje i prskanje obavi do najvećeg ljetnog posla - zamotala se u krpu, stavila u košaricu, te potopila u lonac
prezentirana ideja o osnutku Zadruga vinogradara žetve (Alilovci). s toplom vodom. U vinograd se dopremila voda u prosić
protiv mraza (GŽP, 7. 2. 1903.). U Kutjevu su Turkovići Štucanje loze ili vršikanje, čupanje zaperaka i pljevljnje ili u buretu s rastopljenim gašenim vapnom u što se
na svom dobru već početkom 20. stoljeća imali spravu obično su bili ženski poslovi. Počinjali su o Petrovu i dodala istopljena galica. Lončićima se smjesa grabila u
koja je najavljivala mraz. (GŽP, 12. 8. 1905.) trajali su do same berbe. Obavljali su se najčešće bakrene leđne šprice koje se funkcionalno, a ni izgledom
Vezanje vinograda bio je također važan proljetni rukama, odnosno nožićima-škljocama kojima su se nisu puno mijenjale od kraja 19 stoljeća do danas.
posao. Oglasi učestali po Glasniku sa ponudom lika ili koristili i za vrijeme berbe. (Ajanović, 1996:193).
rafije koju su držali požeški trgovci, koristila su se Samorodeća američka loza bila je otporna na većinu
uglavnom gospoda koja su imala velike vinograde, dok aktualnih bolesti početkom 20. stoljeća, pa nije
su seljaci loze vezali materijalom priređenim iz okoline zahtijevala prskanje, špricanje, što je seljacima bilo
tj, likom napravljenom od okalane podkore bagrema dodatno olakšanje u pomanjkanju vremena, zbog čega
(Bankovci, Kaptol), lipe (Drškovci, Lipa, Mitrovac, su je najviše i prigrlili.
Vetovo), svježe pokošene raži (Vetovo, Lipa), ili Obzirom da je prskanje u vrijeme pojave filoksere i
rascijepanih listova kukurzovine (Kutjevo). Lucnjeve, oidiuma bio dodatan posao ali i trošak, nailazilo je na
lucine, pjevače vezali su žutom vrbovom šibom koja je veliki otpor u cijelom periodu prijelaza 19. na 20.
stoljeće i u gradskim, odnosno
vlastelinskim vinogradima, o čemu
svjedoči najveći broj napisa u
Glasniku. 25
Prskanje je na selu, doduše rijetko
ipak zaživljavalo između dva rata, jer
je kalamljena loza polako osvajala dio Prskanje fratarskog vinograda, sredina 20. stoljeća
po dio vinograda. Iako se u Glasniku
Županije Požeške već krajem 19. Sumporenje vinograda protiv Oidiuma u gradu se
stoljeća u vrijeme haranja obavljalo sumporačama - ručnim spravama koje su
peronospore može naći niz recepata ispuhivale sumporni prah, dok se na selu kroz redove
prenešenih iz europskih gospodarskih prolazilo zapaljenim sumporom u tepsijama (Kutjevo) ili
listova, kao i rezulatati se sumpor prašio kroz staru čarapu. (GŽP, 13. 5. 1899.)
eksperimentiranja domaćih
vinogradara, osnovni recept za smjesu
Rekonstrukcija vezanja pjevača vrbom u Vetovu 2010. protiv peronospore ostao je isti. (GŽP,

24 Upotreba vrbove šibe kao zahvalnog ekološkog sredstva koje omogućava da lucanj slobodno raste tijekom godine, te da u vrijeme novog vezanja otpadne sam, učinila ju je posljednje vrijeme ponovno aktuelnom.
25 Kako bi nagovorili na prskanje protiv peronospore, jedna od ideja je bila posuđivanje prskalica iz trgovina, tj. organiziranje prskanja od strane općine, što bi se naplatilo kod berbe.

vinogradarstvo i vinarstvo požeškog kraja 16