Page 12 - Katalog Vinarstva

dodatnim izvorom prihoda. U svojim Bilješkama i se nakon filoksere, kako rekosmo obnavljali
Zapiscima požeški gradonačelnik Franjo pl. Ciraki povaljivanjem nekalamljene, direktno rodeće američke
ostavio nam je dragocjene podatke o vlastitoj vinove loze, što znači bez redova, povezane uz kolac
organizaciji sezonskih radova i svakodnevnoj brizi o kao potporanj.
urodu, vlastitoj potrošnji i prodaji vina na veliko, te o Problem direktno rodeće loze - (direktora, noje,
propasti vinograda od filoksere koje je nastojao obnoviti otela, izabele, španjolke, storedca, dalmatinke) koje rodi
u Albertinovcu i Garevici. U svojim sjećanjima spominje grožđem aromatična mirisa i okusa, izuzetno rodnog,
sjajnu ilustraciju dodatnih prihoda koje su omogućavali ali kvalitetom neprihvatljivog za preradu u vino, 14
vinogradi, kada je njegov otac Dragutin Ciraki (ravnatelj državne su vlasti u nekoliko navrata pokušavale
pomoćnih ureda Kraljevskog sudbenog stola) 1862. iskorjeniti zakonima o iskrčivanju (30-tih i 50-tih godina
godine prodao odjednom veću količinu vina (oko 5000 20. stoljeća), nudeći u zamjenu za svaki isčupani panj
litara) trgovcima iz Badljevine i Daruvara, majka je jedan oplemenjeni loznik. No, direktora, kao izravne
konačno mogla kupiti novi namještaj. (Ciraki, 2004:567) posljedice filoksere, seljaci su se teško odricali, o čemu
nam svjedoči Stjepan Koydl koji navodi da ih je 1931.
KAKO SE TO NEKADA RADILO U POŽEŠTINI godine u srezu Požegi bilo čak 2,373.518 evidentiranih,
Sađenje cjepova u Vetovu, sredina 20. stoljeća
U terenskoj obradi ove široke teme bazirali smo se a u samom gradu 44.388 panjeva. (Koydl, 1931:62). 15
na nama najstarije dostupne kazivače, uglavnom rođene Sađenje oplemenjene loze na selu stidljivo je godina. Tako je učinio i Ciraki, podijelivši vinograd u
2
na selu između dva svjetska rata, čije sjećanje seže i na započelo tek 60-tih godina 20. stoljeća i to prvo samo Garevici od 7400 m na četiri dijela, uz procjenu da će
usmenu obiteljsku predaju o vinogradarenju njihovih u manjim dijelovima vinograda. 70-tih godina, kada su ga svake godine rigolanje, nabava 800 do 1000
roditelja, odnosno djedova i baka, netom prije Prvog radi nesklonih zakona i neisplativosti, seljaci većinu korenjaka, sađenje i gnoj stajati oko 600 Kruna, odnosno
svjetskog rata. Priče kazivača iz Požege, posebno Rajka svojih vinograda već iskrčili, oni koji konačno počinju sa 2400 Kruna za cjelokupnu obnovu kroz četiri godine.
Grujića možemo pratiti čak do samog kraja 19. stoljeća, intenzivnim vinogradarenjem radi prodaje, sade birane (Ciraki, 2004:102)
jer je gore spomenuti Ciraki bio prvi susjed njegovog sorte u redovima uz žicu. Ipak, unatoč svim službenim Prateći njegov dnevnik, ali i oglase u Glasniku županije
pradjeda Stanka Bosanca. Jedanko tako o vinogradima protjerivanjima, neke suvrstice necijepljene požeške, cijepljena američka loza kupovala se iz
obitelji Kraljević čija nam je kazivačica bila unuka Dušana samorodeće američke loze održale su se i do danas, loznjaka na požeškoj Ratarnici, u Mađarskoj, Srijemu, ali
pl. Kraljevića, Vera Diklić sa suprugom Georijem barem u virnicama uz kuću. i od požeških privatnika - Ladislava Kraljevića, Dragutina
Diklićem kroničarom obitelji Kraljević, veže nas niz Nasuprot tome, gospoda koji su živjeli od prodaje Lermana 16 (početak 20. stoljeća), odnosno Dušana
pisanih tragova koji sežu duboko u 19. stoljeće. vina, bila su primorana brzo reagirati kada im je Kraljevića i Stjepana Varelije, te iz Vlastelinstva Kutjevo
Za vinogradstvo u požeškim selima prije Prvog početkom 20. stoljeća filoksera poharala vinograd. (30-tih godina 20. stoljeća).
svetskog rata karakteristična je rasparceliranost Uglavnom su radi velikog troška obnove vinograda to
vinograda u nekoliko manjih i odvojenih parcela, koji su činili u fazama kako im je sugerirano, kroz nekoliko

14 Po nekima je vino od dirketno rodeće američke loze štetno za zdravlje ako se pije duže i u večim količinama, jer sadrži metilni alkohol.
15 U Gradu Požegi direktor su posadili po iskrčenim šikarama i oranicama nadničari i doseljenici koji nisu vodili računa o kvaliteti vina. (Koydl, 1931:62)
16 Požežanin Dragutin Lerman (1863-1918) znameniti član Stanlyjeve Kongo expedicije, pri povratku iz Afrike bavio se poduzetništvom, između ostalog i obnovom požeških vinorodnih brežuljaka američkom cijepljenom
lozom. I sam je imao veliki ogledno obnovljeni vinograd na Garevici u susjedstvu Franje Cirakija i dr.Frana Barca).

13 vinogradarstvo i vinarstvo požeškog kraja