Zahvaljujući iznimno bogatoj i zanimljivoj fotografskoj građi Požege, sakupljenoj kroz projekt Klub čitatelja vlastite prošlosti, prezentacija „Skriveni grad“ rasvijetlit će vrlo važne teme, od promjene uvjeta stanovanja kroz određene vremenske periode na primjeru grada Požege, načine prilagođavanja poslijeratnoj urbanizaciji, status pojedinih dijelova grada obzirom na socijalne i migracijske slojeve pa sve do nestajanja jednih i postavljanja drugih simbola grada, kao što su poklonci, ulične kapelice, milenijski spomenik, saletli, sinagoga, mlinovi, nogometna igrališta, parkovi i šetnice.

Gradski muzej Požega održao je 3. travnja 2025. godine u svojim prostorima svečano otvorenje izložbe „Umjetnine od ljuski jaja“. Posebnu vrijednost ovoj izložbi daje njezin humanitarni karakter. Naime, autor izložbe Zoran Lucić, odlučio je da će zaradu od prodaje svih radova donirati udruzi „MI“ (udruga roditelja djece i osoba s poteškoćama u razvoju).

Zoran Lucić rođen je 1968. godine u Slavonskom Brodu. Kao časnik Hrvatske vojske borio se u Domovinskom ratu za nezavisnost. Od 1999. godine živi i radi u Austriji sa svojom obitelji. Prije devet godina otkrio je ljepotu umjetnički graviranih i rezbarenih ljuski jaja i započeo izražavati svoju kreativnost kroz taj vid umjetnosti koja ga je ujedno ispunjavala mirom. U Beču je registriran kao eierkunst (umjetnost = ukrašavanja jaja) i njegovi radovi govore sami za sebe. Pronašao je ljepotu u ukrašavanju ljuski emu, nandu, nojevih, pajih, guščjih i kokošjih jaja, koristeći se različitim tehnikama brušenja i graviranja, a dodavanjem Swarovski kristala jaja dobivaju dašak šarma i elegancije. Svako jaje predstavlja malo umjetničko djelo koje nam priča svoju priču i otkriva izražajnost i emotivnost samog umjetnika.

Realizacija ove hvalevrijedne izložbe rezultat je suradnje udruge „MI“, Gradskog muzeja Požega te Sanje Musil, prof. povijesti iz Gimnazije Požega.

U ime svih roditelja djece i osoba s poteškoćama u razvoju, autoru se zahvalila Ivana Pavelić, predsjednica Udruge te dodala kako je ovo prva izložba humanitarnog karaktera u Gradskom muzeju Požega. Autoru izložbe prigodan poklon uručila je djelatnica udruge „MI“.

Otvorenje izložbe moderirala je ravnateljica Muzeja, Ljiljana Marić dok je u ime Grada Požege sve prisutne pozdravio te svečano otvorio izložbu zamjenik gradonačelnika, dr.sc. Borislav Miličević. Izložbu možete posjetiti do 28. travnja 2025. godine.

U Gradskom muzeju Požega 31. ožujka 2025. godine svečano je otvorena izložba pod nazivom „Crno-bijela rapsodija“. Iza ovoga zagonetnoga, a opet poetičnog naziva krije se izuzetno vrijedna donacija djela poznatih hrvatskih likovnih umjetnika iz Zbirke Biškupić, vlasnika g. Bože Biškupića Gradskome muzeju Požega u povodu 100. obljetnice osnutka Muzeja.

Otvorenje izložbe započelo je pozdravnim govorom ravnateljice Muzeja, Ljiljane Marić koja je rekla više o tome kako je došlo do ove suradnje i doniranja vrijednih grafičkih i grafičko- pjesničkih mapa požeškom Muzeju te dodala da ju je najviše od svega dojmio „njegov neformalizam, pristupačnost, dobrohotnost, dječačka znatiželja, on nije pitao tek da pita, nego u tim pitanjima vidjela se njegova briga za kulturu. Svim srcem je želio da ovaj Muzej krene u obnovu, odnosno da se razriješe imovinsko-pravni odnosi kako bi Ministarstvo kulture moglo krenuti u obnovu. “

O samoj izložbi govorila je autorica izložbe, Lidija Španiček, muzejska savjetnica u Odjelu povijesti umjetnosti Gradskog muzeja Požega te pojasnila kako naziv Crno-bijela rapsodija govori da se radi o tehnici grafike, gdje je riječ o crnoj boji koja je tiskana na bijelom papiru i o pjesničkom prilogu mape pjesnika, književnika i likovnih kritičara. Šapniček je uputila zahvale na doniranim predmetima te je posebno istaknula mapu „Ukrajinska rapsodija“ i dodala „ova mapa u nakladi „Zbirke Biškupić“ suvremene tematike najbolje pokazuje koliko umjetnosti može biti snaga koja može donijeti čovjeku mir, a svijetu spas, dajući svima ono dobro.“

Pravnik, muzeolog, osnivač „Zbirke Biškupić“ koja je 1976. godine proglašena javnim kulturnim dobrom, kolekcionar, nakladnik, bibliofil, ministar kulture (1995. – 2000. i 2004. -2010.), a od ove 2025. godine i počasni građanin Grada Požege Božo Biškupić naglasio je kako je velika čast da može biti prisutan na otvorenju ove izložbe prekrasnog naziva „Crno-bijela rapsodija“ te dodao da se nada i budućim suradnjama.

U ime Grada Požege i gradonačelnika dr.sc. Željka Glavića sve prisutne pozdravio je i zamjenik gradonačelnika dr.sc. Borislav Miličević te se posebno zahvalio Boži Biškupiću na svim donacijama dodajući da je zadaća muzealaca da sva ove vrijedna djela sačuvaju za generacije koje dolaze.

Zamjenik županice Požeško-slavonske županije, Ferdinand Troha pozdravio je sve prisutne te se posebno zahvalio Boži Biškupiću ističući kako je sretan što grad Požega ima prijatelja poput njega.

Izložbu je moderirala Nataša Puljašić, profesorica hrvatskog jezika i povijesti, Gimnazije Požega dok su svojom glazbenom izvedbom svečanost dodano veličale Ema Stefanović, mag. mus., violončelo i Emilija Navratil, prof. mentor, klavir iz Glazbene škole Požega.

Izložbu „Crno-bijela rapsodija“ možete posjetiti u Gradskom muzeju Požega do 26. travnja 2025. godine.

U prostoru Gradskog muzeja Požega u petak, 28. ožujka 2025. godine svečano je otvorena izložba „Uspomene na djetinjstvo“. Izložba Muzeja Brodskog Posavlja, autorice Karoline Lukač govori o razdoblju 20. stoljeća, prikazujući kako su društvene, političke i tehnološke promjene oblikovale igru i djetinjstvo.

Više o susjedskoj suradnji Muzeja Brodskog Posavlja i Gradskog muzeja Požega rekla je ravnateljica požeškog muzeja, Ljiljana Marić, ističući kako je ovo treća brodska izložba koja gostuje u Gradskom muzeju Požega dodajući „Ne sumnjam da će ovo biti jedna od naših najposjećenijih izložbi ne samo od strane djece nego i starijih koji se kroz ovakve izložbe rado podsjete na vrijeme kada su bili djeca. Nadam se da će ova izložba ponukati i sve naše muzejske prijatelje da nam doniraju svoje stare igračke kako bi i naš Muzej mogao obogatiti svoje Zbirke koje su za sada vrlo skromne po pitanju igračaka pa da i mi jednoga dana možemo prirediti vlastitu izložbu i saznati s čime su se naši sugrađani nekada igrali.“

Hrvoje Špicer, ravnatelj Muzeja Brodskog Posavlja naglasio je kako je izrazito ponosan na kvalitetnu suradnju ovih muzeja te dodao kako i oni poput djece maštaju da će i Muzej Brodskog Posavlja, koji je u izgradnji, uskoro biti u svojim novim prostorima. Ravnatelj Špicer također je dodao kako vjeruje da će ova izložba biti zanimljiva svim generacijama - starijima jer će prepoznati igre iz svoga djetinjstva dok će djeci biti zanimljivo vidjeti igračke s kojima su se igrali njihovi roditelji.

Više o samoj izložbi rekla je autorica izložbe Karolina Lukač, viša kustosica Etnografskog odjela Muzeja Brodskog Posavlja ističući kako je cilj izložbe prisjetite se vlastitog djetinjstva i probuditi nostalgiju za vlastitom prošlosti, ali i upoznati s različitim promjenama koje su utjecale na djecu i njihovo djetinjstvo. „Osim za igru, igračke su važne kao i svjedoci prošlosti. One odražavaju ekonomske, političke i kulturološke promjene koje su se događale. Ne govore samo o odrastanju već predstavljaju sliku napretka tehnologije proizvodnje, a putem njih mogu se promatrati i promjene u odnosu prema djetetu.„

Kako ništa ne bi bilo moguće da Gradski muzej Požega nema kontinuiranu podršku svog osnivača - Grada Požege, ali i Ministarstva kulture i medija, predsjednik Dječjeg Gradskog vijeća, Patrik Zima, učenik 7. razreda OŠ Antuna Kanižlića svečano je otvorio ovu izložbu posvećenu svoj djeci i svima koji su nekada bili djeca dodajući „nadam se da će pogled na ovu izložbu nasmijati i otključati uspomene koje podsjećaju na vrijeme provedeno na ulici s omiljenim društvom“.

Izložbu je moderirala Ivona Vukušić, voditeljica odnosa s javnošću Gradskog muzeja Požega dok je Zbor Katoličke osnovne škole u Požegi pod ravnanjem učiteljice Valentine Ivić dodatno uveličao ovaj poseban događaj izvedbama: Himna Zadrugara (D. Britvić, A. Dedić) i En, ten, tini (P. Gotovac.).

Izložbu „Uspomene na djetinjstvo“ možete posjetiti do 24. svibnja 2025. u Gradskom muzeju Požega!

Dubokom emocijom i snažnom porukom kompozicije Grgurevo – kantata za naratora, mješoviti zbor, tamburaški orkestar i udaraljke Davora Bobića, zahtjevnim projektom u izvođenju i produkciji Glazbene škole Požega započela je ova dugo godina iščekivana promocija jedinstvene monografije Grgurevo.

Monografija Grgurevo prva je cjelovita etnološko antropološka analiza ovog u svijetu jedinstvenog vinogradarskog običaja, zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Uz znanstveno-popularni tekst Maje Žebčević Matić, etnologinje Gradskog muzeja Požega, čiji su recenzenti dr. sc. Žarko Španiček i dr. sc. Klementina Batina, poseban dojam ostavljaju 242 nikada viđene fotografije iz projekta digitalizacije obiteljskih fotografija Kluba čitatelja vlastite prošlosti.

Zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture i medija RH i Grada Požege monografija Grgurevo je objavljena povodom 200. godišnjice prvog pisanog spomena običaja Grgureva 1825. godine, a dodana vrijednost je i QR poveznica na kantatu Davora Bobića „Grgurevo“ u izvođenju i produkciji Glazbene škole Požega.

Grad Požega, kao i gradonačelnik dr. sc. Željko Glavić svojim su zalaganjem, financijskom i moralnom podrškom uvelike doprinijeli realizaciji ovog važnog projekta koji je dodatno obogatio kulturno-povijesnu baštinu Požežana. Oduševljen velikim odazivom građana, gradonačelnik Glavić istaknuo je koliko je ova publikacija važna za sve Požežane jer predstavlja običaj koji je dio identiteta ovoga grada dodavši kako „Požega ima prebogatu kulturnu, povijesnu i duhovnu tradiciju“.

Kao velika podrška autorici, urednica publikacije, ravnateljica Gradskog muzeja Požega Ljiljana Marić naglasila je izuzetnu važnost ovog djela dodajući „Grugurevo kao jedinstvena manifestacija u svijetu je nešto što se ne može povezati ni s jednim gradom, osim s Požegom. Ono je nerazdvojni dio identiteta ovog grada, a kako je nastajao, kako se njegovao i čuvao taj identitet sadržaj je ove monografije. Ona je smjernica i putokaz kako i u budućnosti ova tradicija treba živjeti. I zbog toga je ona neprocjenjiva“. Ravnateljica Marić uz zahvale autorici također je uputila zahvale svim građanima koji su svojim poklonjenim vremenom, pričama i obiteljskim fotografijama doprinijeli stvaranju ove vrijedne monografije. „Vi ste čuvari ove baštine, vi ste ponos ovog grada koji je sada dobio i knjigu u kojoj je to zauvijek i zapisano.“

Kao recenzent ove publikacije pročelnik konzervatorskog odjela u Požegi dr. sc. Žarko Španiček osvrnuo se na početke autoričinih istraživanja iz 1994. godine naglašavajući kako je Grgurevo običaj koji postoji već 200 godina no nitko o njemu nije pisao na ovako opsežan i detaljan način. Dugogodišnje istraživanje ovog običaja učinilo je autoricu Žebčević Matić najvećim poznavateljem Grgureva te su prvi rezultati bili vidljivi 2007. godine kada Grgurevo postaje dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske na prijedlog autorice. Ističući veliki trud autorice i tridesetogodišnje uporno istraživanje recenzent Španiček preporučio je ovu znanstveno popularnu publikaciju svim građanima Požege jer monografija sadržava mnoštvo dokumentarnih informacija prezentiranih na zanimljiv i poučan način.

Recenzentica dr. sc. Klementina Batina, znanstvenica iz Etnološkog zavoda HAZU-a u Zagrebu istaknula je kako je „Maja Žebčević Matić kao etnologinja i kustosica unatrag nekoliko desetljeća vrijedno radila na istraživanju, zaštiti i prezentaciji kulturno-povijesne i etnološke baštine požeškoga kraja i borila se za njezinu valorizaciju i vidljivost na nacionalnom nivou. Ova knjiga je samo još jedan krasan rezultat njezinog vrijednog rada“.

Klapa sv. Lovro svojim je je izvedbama (Zdravica „Domaćine dragi“ i „U boj, u boj!“) svečano uveličala promociju ove hvalevrijedne monografije.

Vrlo dojmljivog dizajna Bilić & Müller studija na 292 stranice, publikacija je zamišljena kao poluga jačanja lokalnog i nacionalnog identiteta, poticaj stručnjacima na daljnje istraživanje te uspostavljanje budućeg nužnog dijaloga i suradnje stručnjaka i zajednice u svrhu očuvanja i revitalizacije običaja Grgureva.

Kakav je bio glazbeni život Požege u vrijeme osnivanja Gradskog muzeja Požega danas smo otkrili na otvorenju izložbe „Požega u notama“. U godini obilježavanja stote obljetnice Muzeja ovim se projektom nastojalo u suradnji s Glazbenom školom Požega oživjeti glazbeni život našeg grada u vremenu kada je nastajao Muzej.

„Požeški glazbeni život prije stotinu godina, slobodno možemo reći, nije zaostajao za srednjoeuropskim gradovima svoje veličine, čak štoviše gradska vlast je nastojala da voditelji glazbenih društava budu visoko školovane osobe. Meni je drago da u našem gradu zahvaljujući Glazbenoj školi Požega opet imamo tu srednjoeuropsku razinu glazbenog života“ naglasila je ravnateljica Muzeja Ljiljana Marić ističući kako je izložba rezultat zajedničkog projekta Muzeja i Glazbene škole Požega.

O drugom dijelu ovog hvalevrijednog projekta Glazbene škole Požega i Gradskog muzeja Požega govorila je profesorica savjetnica Glazbene škole Požega – Branka Horvat.

Glazbena škola Požega „oživjet“ će glazbeni repertoar koji se izvodio na koncertima i raznim gradskim priredbama prije 100 godina, odnosno 1924., 1925. i 1926. godine prema obavijestima i osvrtima iz lokalnih novina onoga doba te dodala „kroz osam glazbenih brojeva publika će svjedočiti visokoj razini muziciranja u našem gradu prije 100 godina, a sve informacije i zanimljivi detalji o izvedba nalaziti će se u programskoj knjižici koju priprema Glazbena škola Požega.“

Više o izložbi „Požega u notama“ rekla nam je sama autorica, kustosica Tihana Benčić Španiček ističući kako su osim tradicionalnih glazbenih događanja, posebnim koncertima obilježene su velike kulturno-povijesne obljetnice, poput tisuću godina Hrvatskog kraljevstva i sto godina hrvatske himne. Slavili su se i velikani klasične glazbe koji su u ovom razdoblju imali velike obljetnice, poput Beethovena, Schuberta i Smetane te dodala glazba je oduvijek bila sastavni dio kulturnog identiteta Požege, a ova izložba prikazuje dio tog bogatog naslijeđa kroz izlaganje originalnih notnih zapisa, glazbenih instrumenata, fotografija i dokumenata koji svjedoče o raznolikosti i kvaliteti tadašnje glazbene scene te visoko razvijenoj glazbenoj kulturi.

Program otvorenja moderirala je Ivona Vukušić, voditeljica odnosa s javnošću Gradskog muzeja Požega dok su Učenici Glazbene škole Požega David Vrkić na gitari te Duo harmonika - David Kresovljak i David Matanović svojim prekrasnim izvedbama uvelike doprinijeli svečanosti otvorenja ove hvalevrijedne izložbe.

Zajedničkom izložbom „6 u 1 – slavonske muzejske obljetnice 2024.“ šest muzeja istočne Hrvatske obilježila su svoje obljetnice koje su navršile 2024. godine. Gradski muzej Požega u svojoj stotoj obljetnici okupio je pet slavonskih muzeja koji su u prošloj godini slavili, a neki još uvijek slave svoje okrugle obljetnice. Samo deset godina mlađi je Muzej Brodskog Posavlja iz Slavonskog Broda, 70 godinu navršio je Muzej likovnih umjetnosti iz Osijeka, pola stoljeća je napunio Zavičajni muzej Našice, deset godina manje ima Zavičajni muzej Slatina, a najmlađi obljetničar je Muzej grada Pakraca s 15 godina postojanja.

Ljiljana Marić, ravnateljica Gradskog muzeja Požega ujedno i autorica izložbe, pozdravila je okupljene i posebnu zahvalu uputila predstavnicima svih pet muzeja i kolegama koji su pomogli u realizaciji same izložbe. Unatoč često teškim okolnostima, svaki od šest muzeja opstao je kroz upornost, volju i ljubav generacija muzejskih djelatnika. Ravnateljica je dodala kako su to danas „ustanove koje su u svojim sredinama ne samo čuvari povijesne baštine i tradicije nego i središnja mjesta kulture“.

Ravnatelj Muzeja Brodskog Posavlja Hrvoje Špicer, sve je okupljene pozdravio te se zahvalio ravnateljici Marić i ostalim kolegama na omogućenoj prilici predstavljanja dijela baštine Muzeja Brodskog Posavlja. Dodao je kako će kultura uvijek ovisiti o entuzijazmu stručnih radnika, kustosa i muzejskih savjetnika koji ne samo da prezentiraju javnosti kulturnu baštinu svog kraja nego ju obrađuju, revaloriziraju i svakog puta dokazuju da je naš dio Slavonije i naša baština dio zapadnog europskog civilizacijskog kruga.

Dr. sc. Marina Vinaj, predsjednica Muzejske udruge istočne Hrvatske, u kratkom je osvrtu predstavila povijest i ciljeve Muzejske udruge koja danas aktivno djeluje kao samostalno strukovno udruženje. Čestitala je svim muzejima koji slave svoje obljetnice i naglasila kako je “obljetnica svakoga muzeja naše Udruge rođendan i svakoga od nas, svakog muzealca i čuvara prošlosti“.

Dr.sc. Željko Glavić, zastupnik u Hrvatskom saboru i gradonačelnik Grada Požege pozdravio je sve okupljene te istaknuo kako je Požega grad bogate kulturne i povijesne baštine i poželio još puno velikih obljetnica na korist i sreću svih koji sudjeluju u radu muzeja. Zahvalio se svim djelatnicima Gradskog muzeja Požega i proglasio izložbu otvorenom.

Autorica izložbe je kroz povijesni prikaz nastanka svakog od izabranih muzeja, posjetiteljima približila način stvaranja respektabilnih muzejskih ustanova. Svaki muzej je predstavljen kroz tri panoa koji govore o povijesti i osnivačima muzeja, a jedan pano je posvećen prepoznatljivom muzejskom predmetu. Posebna zanimljivost izložbe su i makete muzeja koje oslikala dizajnerica Zrinka Kukuljica Merčep.

Izložbu je moderirala Dijana Klarić, voditeljica Znanstvenog i studijskog odjela Gradske knjižnice Požega. Svečano otvorenje glazbenom izvedbom Dječje suite Evgenija Derbenka:br. : 1.st. – Poskočica obogatio je učenik Glazbene škole Požega Antun Jakobović pod mentorstvom profesora Mateja Marjanovića.

U Gradskom muzeju Požega jučer je svečano otvorena izložba Trinaest desetljeća željeznice do Požege. Izložba je nastala u suradnji između Hrvatskoga željezničkog muzeja i Gradskog muzeja Požega i rezultat je vrijednoga višemjesečnoga rada djelatnika ovih dviju prijateljskih institucija. Upravo zahvaljujući toj suradnji možemo svjedočiti kako je izgledao razvoj željezničkoga prometa i koja je njegova uloga u povijesnome razvoju Požege i okolice, osobito u prometnome povezivanju te gospodarskome rastu i društvenim promjenama.

Ravnateljica Ljiljana Marić pozdravila je sve okupljene te uputila zahvale djelatnicima Hrvatskog željezničkog muzeja, autoru izložbe Josipu Kajiniću a posebno ravnateljici Renati Veličan te Tihani Benčić Španiček, suautorici izložbe, kustosici u Povijesnom odjelu Gradskog muzeja Požega te dodala „ovo je sigurno najljepši način na koji možemo obilježiti 130 godina od prvog javnog prometovanja željeznice između našeg grada i ostalih mjesta u tadašnjoj državi, ali i šire“.

Josip Kajinić, kustos i autor izložbe iz Hrvatskog željezničkog muzeja zahvalio se djelatnicima Gradskog muzeja Požega na dobroj suradnji te rekao više o povijesti željeznice i njenoj ulozi u razvoju nekog prostora posebno naglasivši „željeznica je bila revolucionarna za razvoj svakog pojedinog prostora Hrvatske pa tako i požeškog prostora, nekada, a može biti i opet“ te dodao - željeznica je najučinkovitiji, ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza koji danas koriste najrazvijenije suvremene zemlje.

O važnoj ulozi željeznice u urbanom razvoju Požege govorila je i autorica Tihana Benčić Španiček. „Željeznica je imala važnu ulogu u svakodnevnom životu Požežana. Omogućila je lakši i brži pristup obrazovanju, radu, kulturnim i turističkim odredištima. Vlak nije bio samo prijevozno sredstvo, već i prostor socijalizacije stanovnika i izvor nadahnuća za mnoge umjetnike. Među njima treba istaknuti Matka Peića i Miroslava Krležu, koji je inspiraciju za svoju Hrvatsku rapsodiju pronašao tijekom vožnje vlakom na relaciji Zagreb-Požega.“ – naglasila je kustosica Benčić Španiček.

Sve prisutne pozdravila je i ravnateljica Hrvatskoga željezničkog muzeja iz Zagreba, Renata Veličan nastojeći prikazati povijest razvoja željezničkog prometa u požeškom kraju, ali povijest Hrvatskog željezničkog muzeja koji je u sastavu HŽ Infrastrukture.

U ime Grada Požege i gradonačelnika Željka Glavića sve prisutne pozdravila je i Maja Petrović, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Požege. „Spajanje grada Požege na željezničku mrežu, uistinu je bio povijesni događaj za razvoj našeg grada“ – naglasila je pročelnica Petrović te se zahvalila svim građanima koji su ustupili svoje predmete te na taj način pomogli u realizaciji izložbe.

Izložbu je moderirala Nataša Puljašić, profesorica povijesti iz Gimnazije Požega. Svečano otvorenje glazbenim izvedbama obogatili su učenici Glazbene škola Požega David Kresovljak i David Matanović, duo harmonika i Ivan Malčić na gitari te mentorice Nikolina Furić i Tena Vlašić Pavić.

Julije Kempf ostavio je neizbrisiv trag u prosvjetnom, društvenom i kulturnom životu Požege. Kao učitelj, vizionar, gradonačelnik i ravnatelj brojnih požeških društava te osnivač Gradskog muzeja Požega, a i njegov prvi donator, Kempf je neumorno radio za dobrobit zajednice. Njemu u čast, 25. studenog u prostoru Gradskog muzeja Požega, svečano je otvorena izložba pod nazivom „Julije Kempf, vizija koja traje“.

Sve okupljene pozdravila je ravnateljica Ljiljana Marić riječima „Slava Juliju Kempfu! Slava velikom sinu roda hrvatskoga!. Tim je pokličem učitelj Ladislav Beršek odao počast Juliju Kempfu, istaknutom kulturnom i prosvjetnom djelatniku i njegovom svekolikom doprinosu gradu Požegi. Ladislav Beršek bio je jedan od prvih kustosa požeškoga Muzeja (od 1935. do 1941.), suvremenik i njegov bliski suradnik. Mi koji danas gledamo na Kempfa s određene povijesne distance možemo ne samo ponoviti te iste riječi nego uz njegovo ime dodati još mnogo epiteta, vrlina i zasluga.“

„Julije Kempf, vizija koja traje“ - izložba je kojom obilježavamo dvije značajne obljetnice – 160 godina od njegova rođenja i 90 godina od njegove smrti – naglasila je autorica izložbe, kustosica Ivana Domanović te dodala „ova izložba nije samo prilika da se prisjetimo iznimnog doprinosa Julija Kempfa nego i da proslavimo njegovu trajnu ostavštinu koja i danas oblikuje našu kulturnu baštinu.“

Prigodnim riječima posjetitelje je pozdravio zamjenik gradonačelnika dr.sc. Borislav Miličević te dodao „ova će nam izložba, bar se nadam, svakom ponaosob tko ju posjeti, dati priliku da promislimo o snazi vizije i kako bi bilo lijepo da ponizno i s poštovanjem hodamo našim požeškim ulicama, našim požeškim pločnicima, kako bi smo tu dragocjenu baštinu ostavili sljedećim generacijama” rekao je zamjenik Miličević.

A za poseban ugođaj prilikom otvorenja zaslužan je bio i sam Julije Kempf, kojeg je svojim glumačkim vještinama spretno oživotvorio Tomislav Pandžić Toca riječima „Dragi prijatelji, hvala Vam što ste mi ukazali tu čast otvorim izložbu koja govori o meni. Nikada nisam ni pomislio da bi mi se tako nešto časno moglo dogoditi. Ali najdraže od svega mi je što sam uvjerio da moja vizija doista još uvijek traje. Drago mi je da tu viziju živite, da ju nadograđujete i da ovaj grad i njezini građani žive svoj i naš Muzej.“
Izložbu možete posjetiti do 2. veljače 2025. godine, dođite jer Muzej je dobra navika!

Kako ove godine proslavljamo 175 godina od izdavanja Catinellijeve pjesmarice koja ima ne samo zavičajno, nego i nacionalno značenje, Ogranak Matice hrvatske u Požegi u sunakladništvu s Gradskim muzejom Požega održao je jučer u prostoru Muzeja promociju knjige „Pjesme iz Slavonije“ Miroslave Hadžihusejnović Valašek.

Ravnateljica Muzeja, Ljiljana Marić pozdravila je sve okupljene te dodala „posebno mi je drago što je ovo i prva nakladnička suradnja požeške Matice hrvatske i našeg Muzeja i to na tako vrijednoj knjizi kao što je ova. Izlazak ove knjige dragocjen je doprinos ne samo glazbenoj umjetnosti nego i samoj povijesti ali i etnologiji požeškog kraja i zato smo ponosno što smo dio ovoga projekta ali i neizmjerno zahvalni vama gospođo Hadžihusejnović Valašek.“

Više o samoj zbirci i njezinu nastanku rekla je Anita Katić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Požegi napominjući kako ovo djelo ne bi bilo prepoznato da nije bilo njegove autorice. „“Pjesme iz Slavonije u najstarijoj hrvatskoj tiskanoj notnoj zbirci Karla Catinellija Južno slavljanske Pučke pjesme“ ne bi danas ovako ponosno stajale pred nama da nije bilo naše autorice, poznate i priznate hrvatske etnomuzikologinje gospođe Miroslave Hadžihusejnović Valašek, koja nas je upozorila na 175. obljetnicu izdavanja Catinellijeve pjesmarice i potaknula nas da se zajedno s njom otisnemo u avanturu objelodanjivanja ove knjige koja prelazi okvire zavičajnoga značenja“ naglasila je Anita Katić.

Muzejska savjetnica Maja Žebčević Matić predstavljajući publikaciju potvrdila je njenu iznimnu važnost za daljnje obrađivanje i istraživanje tema važnih za jačanje identiteta grada Požege. Kratkom prezentacijom uz obilje fotografija požeških obitelji pokrijepila je neraskidivu vezu tradicijskog vinogradarstva i kulture pijenja vina sa starogradskim pjesmama i napitnicama koje su se kroz druženje prenosile s koljena na koljeno do današnjih dana. S etnomuzikološkog i etnografskog aspekta o publikaciji je također govorila i sama autorica.

Miroslava Hadžihusejnović Valašek rođena je 1935. godine u Osijeku, gdje je završila gimnaziju i srednju glazbenu školu. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirala je muzikologiju i magistrirala etnomuzikologiju. Cijeli život posvetila je pedagoškom i znastveno-istraživačkom radu te popularizaciji tradicijske i crkvene pučke glazbe, posebno one s područja Slavonije, Baranje i Srijema. Bila je profesorica metodike i glazbene nastave i etnomuzikologije na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, a nakon umirovljenja stalna vanjska suradnica Uredništva narodne glazbe Hrvatskog radija. Objavila je 80-ak znanstvenih i stručnih članaka te osam knjiga i zbirki. Autorica je više od 1500 radijskih emisija, dvadesetak sinopsisa za TV emisije, 10 nosača zvuka tradicijske glazbe. Društveno je bila angažirana u brojnim udrugama, osnivačica je nekoliko KUD-ova i folklornih smotri, a predsjednica je udruge Koraci baštine koja potiče terenski rad. Nositeljica je brojnih nagrada za višegodišnji rad na afirmaciji hrvatske tradicijske baštine.

Promociju je moderirala Nataša Puljašić, profesorica povijesti iz Gimnazije Požega dok je za glazbenu poslasticu bila zadužena Klapa sveti Lovro koja je otpjevala tri pjesme iz zbirke „Pjesme iz Slavonije“ - Majka Maru, O jesenske duge noći te Domaćine dragi.