Page 13 - Baš se nekad dobro jelo
P. 13
kockama leda, te suvremenih zamrzivača hrane), zadržao se i u mnogim gradskim
kućanstvima do današnjeg dana.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća sa svinjokoljom se započinjalo od svete
Lucije ('Sveta Luca krmke tuca') odnosno što bliže Božiću, kako bi svježeg mesa bilo
za blagdansku sarmu koja se inače pravila samo od suhog mesa. Na kolinju bi osim
svih članova obitelji pomagali uzovnici, odnosno svinjokolja je bila prilika za
prekomjerno uživanje u jelu i pilu, te razuzdanim šalama.
Dlaka se ponegdje i do polovice 20.
stoljeća odstranjivala paljenjem sa slamom
na zemlji, a svinja se trančirala od košelja
(kičme), polegnuta potrbuške na nisku
drvenu podlogu. Na taj način bi se dobio
najvrijedniji dio - slanina u jednom dijelu,
velika poput stola. U potrebi za količinom
najvažnijih namirnica – masti i slanine,
uzgajale su se za to prikladne vrste svinja –
ruđani, a poslije i fajferice.
Kolinje, paljenje svinjske
Kolinje, paljenje svinjske
dlake slamom, Golo Brdo Posao je bio strogo podijeljen, dok su
dlake slamom, Golo Brdo
muškarci palili i trančirali svinju, ženski dio
posla je bio hvatanje krvi za krvavice i crnu čorbu, priprema droba za nadijevanje
(pranjem na potoku, šlajmanjem s guščijim perom i pacanje), te priprema
svinjokoljskih jela. Jedini zajednički, muško-ženski posao bio je nadijevanje crijeva
mesnim prerađevinama, uz obavezne šale simboličko-prenešenog značenja
seksualnih aluzija.
Nekada je zbog prazničarskog raspoloženja uz dosta alkohola, te sporog
tempa rada, jer se sve radilo ručno (meso za kobasice, krvavice, švargl i kulenove
usitnjavalo se bradviljem na panju, a i crijeva su se punila kroz polovicu tikve uz
nabijanje kuhačom), svinjokolja trajala i nekoliko dana.
Razlog svinjokolji, osim konzerviranja mesa za ostatak godine, bilo je
neograničeno uživanje u mesu tih nekoliko dana kroz niz jela koja su kulminirala
na večeri na kojoj bi se okupila cijela obitelj, uzovnici i dio susjedstva. Svinjokoljska
jela, kao i sam proces svinjokolje zaslužuju posebnu etnološku pažnju, ali ovdje
ćemo ih samo nabrojati. Kad bi se okupili
uzovnici poslije kuhane rakije, doručkovali
bi živadski paprikaš, te narezani lanjski
kulen i šunku, kao dokaz racionalnog
trošenja i imutka. Slijedeći obrok je bio kad
bi se pri trančiranju svinje izvadile iznutrice
od kojih bi se napravilo – prženje. Inače
istoimeno jelo od iznutrica i crijeva prženo
na luku i obilju masti, služilo se uz temfani
krumpir i kiselinu, drugi dan slavlja
gostima, na odlasku sa kirvaja, ili svatovima
sa svadbe. Prije toga bi se poslužila crna ili Nadijevanje krvavice
Nadijevanje krvavice
krvava čorba. pomoću tikve, Golo Brdo
pomoću tikve, Golo Brdo
Kolinjska je večera bila sinonim obilja: poslije čorbe od svinjskih rebara,
slijedila je tako rijetka sarma od svježeg mesa, pečene kobasice i krvavice uz
www.gmp.hr/blog 11