Tražilica

MultiTrans

Povijesni odjel

Požega je bila zbog svog geografskog i strateškog smještaja prije dolaska Turaka značajno političko, gospodarsko, crkveno i kulturno središte. Pisani trag  iz 1210. godine govori da je Požega središte Županije, a u potvrdi pape Honorija III. od 11. siječnja 1227. spominje se darovnica Andrije II Arpadovića (1205 - 1235) i prvi puta gradska tvrđa. Tu saznajemo da kralj prodaje Požegu kaločkom nadbiskupu Ugrinu i da mu pritom daje i duhovnu potporu u borbi protiv širenja bogumilstva iz Bosne.

Sinovi kralja Andrije II Arpadovića opozvali su većinu očevih darovnica, da bi tako vratili ugled i moć kraljevske kuće, pa je do početka 14. st. požeško vlastelinstvo bilo u rukama ugarskih kraljica.
Kada početkom 14. stoljeća na ugarsko prijestolje dolazi dinastija Anžuvinaca Hrvatsku i Slavoniju potresaju sukobi između pristalica kralja Karla I (1301.- 1342.) i hrvatskih feudalaca, a nemiri su se nastavili i u drugoj polovici 14.st. U 15. st. Požega je zajedno sa vlastelinstvom u rukama bogatih feudalaca.

kubura

U sklopu osvajačkog pohoda preko Save Turci su zauzeli Požegu i okolicu 1537.g. i tu su vladali oko 150 godina. Grad kao sjedište Požeškog sandžaka se islamizira i od male varoši prerasta krajem 16. st. u veći grad (kasabu).

Tu su bile, zbog obrane postojećih i zauzimanja novih područja Slavonije, smještene jake vojne posade. Borbe za oslobođenje Slavonije od turske vlasti počele su u sklopu austrijsko- turskog rata ( 1683.- 1699.g.) i zaslugama fra Luke Ibrišimovića – Sokola Požega je konačno oslobođena 1691.g. O turskom razdoblju u Muzeju se čuvaju malobrojni predmeti i dokumenti, tu su fotografije ostataka turske arhitekture i skica spomenika  fra Luke Ibrišimovića, rad mađarskog kipara G. Kissa.
    
Za Požegu je krajem 17.st.važan dolazak isusovaca koji su 1699.g. osnovali Gimnaziju, petu u Hrvatskoj, koja 1761.g. prerasta u sveučilište („Academiu Poseganu“). Gimnazijski izvještaji, svjedodžbe, brojne fotografije, originalna Gimnazijska zastava svjedoče o stoljetnom djelovanju ove ustanove u gradu.

Odora županijskog poslužitelja Mate Bišćanina Nakon turske vlasti grad se obnavlja i postaje sjedište carskog komorskog nadzornika (provizora) koji je prikupljao posebne daće za potrebe Kraljevske blagajne. Inače gradska uprava se sastojala od gradskog zastupstva (senata) kao predstavničkog tijela  i poglavarstva ( magistrata ) koji je imao izvršnu vlast. Na čelu uprave je bio gradski sudac (gradonačelnik), a za red se brinula Gradska straža. U dokumentarnoj zbirci povijesnog odjela čuvaju se vrijedne isprave,  koje govore o razvoju grada i gradske uprave, a o gospodarskom razvoju dokumenti i predmeti vrlo bogate cehovske zbirke.

 

 

 

 


Povelja carice Marije Terezije Sredinom 18. st. kraljica Marija Terezija (1740. - 1780.g.) obnavlja, pored Virovitičke, zatim Srijemske i Požešku županiju, a poveljom od 1. rujna 1765.g. Požegi daje status slobodnog i kraljevskog grada. Tada grad dobiva novi urbanistički izgled gdje uz stare srednjovjekovne crkve (sv. Duha i sv. Lovre) glavni trg krase Isusovačka kolegija (danas Biskupski dvor), stara zgrada Gimnazije, Gradska vijećnica i niz baroknih jednokatnica na sjevernoj strani trga.

Crkva sv. Terezije Avilske (danas katedrala), sagrađena 1763.g. i jedna od najljepših baroknih crkvi u Slavoniji. Originalne grbovnice, dokumenti i predmeti iz 18. i 19. st, zbirka zastava sa kraja 18.st do 20. st., zatim karte, fotografije, diplome,… govore o bogatoj povijesti  Požege i županijskoj vlasti.

U Požegi i okolici su rođeni mnogi znameniti građani, poznati književnici (Antun Kanižlić, fra Grga Čevapović, Vjekoslav Babukić, fra Kajo Agijić, Josip Eugen Tomić, Janko Jurković, Vilim Korajac, Josip Pavičić, Franjo Ciraki, Dobriša Cesarić, Matko Peić, Zdenka Marković …), istraživač Afrike Dragutin Lerman, prosvjetni djelatnik i povjesničar Julije Kempf, Vilma Nožinić, operna pjevačica, slikar Miroslav Kraljević i dr., čije podatke čuvamo većinom u muzejskoj mapoteci.

Zastava hrvatskog pjevačkog društva „ Vijenac“ Krajem 19. st. u Požegi djeluju brojna društva koja su se isticala dobrotvornim, kulturnim i sportsko- rekreativnim radom kao  Društvo Narodna knjižnica, Hrvatsko pjevačko društvo „Vijenac“, Dobrotvorno gospojinsko društvo, Dobrovoljno vatrogasno društvo, Društvo za poljepšanje grada, Planinarsko, Streljačko, Društvo „Hrvatski Sokol“ i druga od kojih većina djeluje kontinuirano do danas.

 

Kao dokaz bogatog političkog, gospodarskog , kulturnog i društvenog života čuvaju se u Muzeju

Cimer bravarske obrtničke radionice Karla Čmelara

zbirke zastava, diploma, oružja i odora i ostali razni predmeti, zatim fotografija, starih novina, pozivi, plakati i ostala originalna građa.

 

Opće informacije

  • Radno vrijeme posjeta: od 9 do 14 sati, poslijepodne i vikendom prema dogovoru
  • Parking: parkiralište na Trgu Svetog Trojstva, ispred ulaza u Privremeni postav
  • Mali salon - muzejska suvenirnica: radnim danom od 10 do 12 i od 18 do 20, subotom od 10 do 12 sati
  • Najam Velike izložbene dvorane za izložbe: moguć je u slobodnom terminu, prema cjeniku

Cijena ulaznica

  • odrasli - 10,00 kn
  • djeca i umirovljenici - 5,00 kn
  • grupe iznad 15 posjetitelja - 5,00 kn