Izložba "Kulisa", Neven Petrović

U programu Gradskog muzeja Požega“ Požeška šetnja muzejskim ljetom“ druga po redu je izložba „ Kulisa“, Požežana, Nevena Petrovića, mag.fotografije.

Naven Petrović završio dodiplomski studij snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Nakon samostalnih izložbi u Galeriji Ciraki u Požegi i Kulturno-informativnom centru u Zagrebu (2007.) i brojnih skupnih: Galerija ULUPUH, Zagreb (2009. – 2012.); K.U.N.S., Rijeka (2009.); Galerija HGK, Zagreb (2009.); Galerija SC, Zagreb (2010., 2012.); Multimedijski centar, Rovinj; Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb; Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka; Galerija Knežev dvor, Rab (2011.); Muzej grada Zagreba (2011., 2012.); Drugstore, Beograd, Srbija (2012.); Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb (T-HT nagrada@MSU, 2013.); De Brakke Grond, Amsterdam, Nizozemska (NEU/NOW Festival, 2013.); Umjetnički paviljon, Zagreb (Lijepa naša domovino!, 2013.); The National Art Center, Tokio, Japan (Japan Media Arts Festival, 2014.), osvojio je i nagrade na natječaju Young Creative Chevrolet 2010., 2011., 2012. Njegove fotografije uvrštene su u stalni fundus Muzeja grada Zagreba i Muzeja za umjetnost i obrt.

Iako Neven Petrović danas živi i radi u Zagrebu, rodni grad, Požega mu je stalna inspiracija. Požegu promiče i kroz svoju izložbu „ Kulisa“ koja je prvi puta predstavljena kao projekta Galerije SC u Zagrebu „ Oni dolaze ...“. Cilj ovog projekta je promoviranje mladih autora, kako bi se afirmirali na umjetničkoj sceni, a kroz suradnju s isto tako mladim povjesničarima umjetnosti i kustosima razvijaju likovne ideje nove generacije.

Izložbom „ Kulisa“ Neven Petrović se predstavlja i svome gradu, Požegi koji je i središnja točka ove izložbe. Autor nas sa svojih tridesetak fotografskih djela upoznaje s vlastitim, ali i našim gradom. On MAPIRA gradsku svakodnevnicu grada Požege.

Pojam mapiranja, podrazumijeva analizu stvarnosti urbanih procesa, onosno postupak spoznaje okoliša, gdje će se na temelju materijala mapiranja, dakle fotografija ili videa, moći izraditi projekt za odgovarajuću izmjenu postojećeg stanja. Ono pruža mogućnost boljim kreativnijim rješenjima, koja se je prema brojnim iskustvima dobro odrazila na čuvanje okoliša, turizam, i druga životna područja, jer se čovjek svakodnevno suočava s brojnim urbanim problemima. Ovaj način rada pokazao se od izuzetne važnosti u Europi, Americi, a u posljenje vrijeme i u Hrvatskoj.

U skladu s ovim tendencijama i Neven Petrović osvješćuje fotografijom Požegu. Prepoznatljivo je da su razvojem grada nastale slojevite promjene u pojedinim njegovim dijelovima, koje fotograf predstavlja poput planova, kulisa. Najuočljiviji su novoizgrađeni trgovački centri, autopraonice, benzinske pumpe, koji mijenjaju gradsku vizuru. Pojedini motivi ukazuju na činjenicu, da se jedan dio života Požežana, posebno onaj potrošački, preselio sa starog središta grada ka periferiji. Zajednički element fotografijama je Požeška gora, koja je još uvijek zadržala svoj izgled i bitna je u svakom pogledu za grad. Objektivnost, kojom je Neven Petrović fotografirao grad u određeno doba dana, s jednom osjetnom distancom, stvara od Požege model grada, kojem on pristupa strateški. Na ovaj način dobivamo stručno sagledanu jezgru požeške MAPE, koja je u svojoj osnovi marketinški, istraživački i razvojni potencijal.

Iako umjetnost ne donosi direktnu profit ona ima važnu ulogu u percepciji boljeg društva i izgradnji kulturnog identiteta, stoga je cilj prvom požeškom magistru fotografije, Nevenu Petroviću raditi na projektima koji s odgovornošću prikazuju transformacije prostora kako bi utjecale svakoga da na kvalitetu života.

Lidija Španiček, prof