Izložba „Ritam luka“, Anite Grbavac Jakobović

Izložba Požežanke Anite Grbavac Jakobović prva je od 4 izložbe POŽEŠKA ŠETNJA MUZEJSKIM LJETOM“ koje su od 20. lipnja do 9. kolovoza planirane u organizaciji Grada Požege i Gradskog muzeja Požega. S njom danas ulazimo u muzejsko ljeto, a simboličnim nazivom njezinene izložbe „Ritam luka“ koji se odnosi na požeške bolte, ulazimo i u prostor grada Požege i gradskog trga.

Izložbe u Požegi, te u nekim od hrvatskih i inozemnih gradova govore o slikaričinom tridesetogodišnjem upornom i kontinuiranom likovnom radu. Humanitarne izložbe koje je i inicirala, sudjelovanje na likovnim radionicama, tečajevima i dopisnim školama poznatih hrvatskih slikara i likovnih pedagoga Roberta EmilaTanaya, Predraga Golla i Milanka Koroljeva, uz sudjelovanje na slikarskim kolonijama, te članstvo Likovnih udruga u Novoj Gradišci i Slavonskom Brodu, a kroz to i neumorano dokazivanje kritičnoj javnosti, prethodili su najznačajnijem likovnom segmentu slikaričinog života, a to je studij na Visokoj strukovnoj školi – školi za risanje i slikanje u Ljubljani, gdje je Anita Grbavac Jakobović danas studentica treće godine slikarstva.

Ciklus „Ritam luka“ kao dio stvaralaštva slikarice je predstavila prije nekoliko godina gimnazijska prof.pov. umjetnosti Vera Čuže Abramović, istaknuvši slikaričino inzistiranje na potpunom pročišćenju, koje ju je dovelo do onog bitnog u likovnom izričaju boje, kompozicije, proporcije. Njen tekst autorica je objavila i u svom katalogu ove izložbe.Već tada je to bio odmak u Anitinom slikarstvu okrenutom realizmu.

Usprkos daljnjoj okrenutosti realističnim motivima, Anita paralelno radi već nekoliko godina na temi lukova, tako da slikaričin rad u ovom slučaju možemo nazvati i svojevrsnim istraživanjem. Kao prepoznatljiv požeški, a sada i slikaričin znak, ovaj motiv luka sam po sebi, ali i u ritmu postaje više od toga. Na njemu je slikarica istraživanjem pokazala da je građenje prostora slike na njenim djelima ovisno o likovnim elementima, boji, plohi i kompoziciji slike, te da oni svojim međusobnim djelovanjem utječu na predodžbu promatrača u odnosu na motiv slike.

Međutim, ovdje možemo prepoznati i dimenziju vremena, naznačenu slikanom sjenom, koju je slikarica predočila na osnovu stvarnih elemenata vezanih uz motiv. Ova dimenzija djeluje poput sunčanog sata neprestano mijenjajući slikaričinu percepciju slikane kompozicije.

Kao novost slikarica daje jasno određene dimenzije platna, s jedne strane niz manjih, istih, a s druge strane izuzetno velike slike, koje bez obzira na iste motive dobivaju veličinom potpuno drugo značenje. Samim tim slike potiču na razmišljanje, jer manje slike djeluju prisnije, te se promatraču čine kao dio njihove ili slikaričine igre, dok veće u nama izazivaju strahopoštovanje i promatrač se osjeća njima zaštićen. Ovdje gotovo da je riječ o planskom prezentiranju prostora konstruktivnih elemenata arhitekture likovnim elementima, o boltama. Na ovaj način dotičemo područje primijenjene umjetnosti, ali i arhitekture.

Ovim dolazimo i do dvije bitne oznake slikaričinih djela. Prije svega to je dodir s područjem likovne umjetnosti, gdje se unutar muzejsko – galerijskog sustava, odnosno muzeja, odvija slobodna razmjena umjetničkih djela koje karakterizira spontanost, ekspresivnost, intimnost i sl.. Ovdje dolazi do izražaja individualistička u osnovi, nepredvidiva priroda. Druga oznaka je dodir s dizajnom kao primjenjenom umjetnošću koji nalazi svoje mjesto na tržištu, a karakterizira ga funkcionalnost, komunikativnost i točno određeno mjesto u protoku informacija.

Danas je izbrisana stroga granica između dizajna i umjetnosti, jer i jedan i drugi imaju svoj vlastiti jezik, povijest i svoje mjesto u kulturi suvremenog društva, pa se uzajamno preklapaju i nadopunjuju. Na sličan način funkcioniraju djela Anite Grbavac Jakobović. Ona se prezentiraju na izložbi javnosti kao umjetnička djela, ali u isto vrijeme ona imaju zamisao uklopanja u neki primjeren prostor kako bi se dala neku druga komunikativna ili druga funkcija.

U slikarskom istraživanju Anita Grbavac Jakobović možda će pronaći još neku novu dimenziju ovog uvijek zanimljivog motiva, motiva luka, bolti, koji se umnožavanjem posvješćuje kako bi mu se naglasila i na taj način važnost.

Koncept ove izložbe „ Ritam luka“ potpuno je u skladu s konceptom „Požeške šetnje muzejskim ljetom“ jer upravo pozivamo, ali na slikaričin način, u ljetnu šetnju hladovinom požeških i Aitinih bolti. Stoga pođimo u šetnju i pogledajmo izložbu.

Izložba slika Anite Grbavac Jakobović „Ritam luka“, 20. – 28. lipnja 2014.